Ivana Rogulj iz Društva za oblikovanje održivog razvoja misli kako velike probleme HEP-u stvara država koja svojim odlukama blokira njegov razvoj, a kao primjer je istaknula odredbe Zakona o vodama iz 2011. kojim je država HEP-u oduzela 80% vlasništva vezano uz hidroelektrane te se do danas ne može odrediti vrijednost tvrtke jer se još vodi pravna bitka između DORH-a i HEP-a. Dodala je kako država donosi zakone u kojima su različiti ciljevi vezani za istu stvar, npr. u Strategiji energetskog razvoja i Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore su bili različiti ciljevi za vjetroelektrane, kao što ni u zadnje dvije godine nije donesen podzakonski okvir za obnovljive izvore energije. Ponuđeni su neki prijedlozi i smjernice za HEP, gdje se Toni Vidan iz Zelene akcije osvrnuo na novu metodu upravljanja HEP-om, koja bi trebala važiti za sve institucije, gdje bi se omogućilo veće i šire sudjelovanje zainteresiranih, organiziranje dioničarskih skupština te dopustiti predstavnicima javnosti mjesto u upravljačkim strukturama. Cilj HEP-a bi trebao biti kontinuirano unapređenje usluga, ali i povećanje dostupnosti tih usluga što je dosta važno zbog njegovog položaja kao monopola na tržištu, tj. omogućavanje pristupa električnoj energiji bez obzira na veličinu naselja, dob stanovništva, etničku pripadnost i siromaštvo te sudjelovati u energetskom planiranju gradova i regija, objasnila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. Isto tako, HEP treba pružati jaču podršku decentralizaciji i postati ambiciozniji u postanku ključnog nositelja vlasništva nad investicijama u obnovljivce, jer je privatizacija obnovljivih izvora je privatizacija obnovljivih resursa države. Kako tržišna konkurencija ne bi postala prejaka Robert Pašičko iz Zelene energetske zadruge upozorava na važnost investiranja u obnovljive izvore, što bi povećalo zaposlenost, a kao primjer dobre prakse izdvojio je Portugal, koji s 5000 MW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana zapošljava 50000 ljudi u tom sektoru. Velika korist HEP-u u takvom novom energetskom smjeru bi pomoglo kvalitetno povlačenje sredstava iz EU fondova u idućih 5-10 godina kako se ne bi propustila jedina šansa da se financira tranzicija u novu energetiku i da većina sustava i kapaciteta ostane u domaćem vlasništvu. Hrvatske ove godine ima priliku donijeti mudru odluku da odredi ciljeve u energetskoj strategiji s velikim udjelom obnovljivih izvora u 2030., jer bi se u odnosu na ostale istočne članice EU-a, koje će politički odabrati što manje ambiciozne ciljeve, izdvojila i bila bolje pozicionirana za povlačenje EU fondova u budućnosti, istaknuo je Vidan.
U rad puštena druga ELEN punionica u Rijeci
Do sada je u Hrvatskoj u pogonu 36 javnih ELEN punionica