U 2020. godini obnovljivi izvori energije činili su 37,5 % bruto potrošnje električne energije u EU, u odnosu na 34,1 % u 2019. Udio obnovljivaca više se nego udvostručio od 2004. a 10,2% zelene energije koristi se u prometu. Vjetar i voda glavni su proizvođači zelene energije, a fotonapon je tehnologija s najvećim porastom (+13% od 2008.). Proizvodnja iz fotonapona porasla je s 7,4 TWh 2008. na čak 144,2 TWh 2020. Više od jedne petine energije za grijanje i hlađenje dolazi u EU iz obnovljivih izvora, a treba znati da je EU 2004. bila na 9,6%, tako da je napredak zaista velik.
Hrvatska ima veliki iskorak
Države članice koje su značajno premašile svoje planirane nacionalne ciljeve iz energetskog i klimatskog plana za 2020. bile su Švedska i Hrvatska i to obje za čak 11% te Bugarska, za 7%. Hrvatska je primjerice 2020. zabilježila čak 31% bruto potrošnje zelene energije te je time rangirana kao sedma zemlja u EU. Njemačkoj je manjkalo 0,7% postotna boda, a Francuskoj je manjkalo 3,9 postotnih bodova kako bi ispunila svoj nacionalni cilj.
Na Švedsku otpada više od polovice bruto finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, čak 60% , što je ujedno i najveći udio među državama članicama EU u 2020. Slijede Finska s 44% i Latvija s 42% te Austrija s 36,5% te Portugal s 34%.
Najmanje udjele obnovljivih izvora energije bilježe Malta (11%), Luksemburg (12%) i Belgija (13%). Zanimljivo je da je Poljska, slično kao i Hrvatska svojedobno, revidirala svoje podatke o upotrebi biomase, što joj je omogućilo skok za 3%, te dosezanje 16% udjela OIE u finalnoj potrošnji.
Među državama članicama EU, više od 70 % električne energije potrošene 2020. proizvedeno je iz obnovljivih izvora u Austriji (78,2 %) i Švedskoj (74,5 %). Potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora također je bila visoka u Danskoj (65,3 %), Portugalu (58 %) i Hrvatskoj (53,8 %), što je rast za 4% u odnosu na 2019.
