Prihodi u tom periodu projicirani su na 4,72 milijarde kuna, uz procjenu da će prosječna korigirana cijena u primarnoj dražbi iznositi 77 EUR/EUA (EU Allowance) za ovu godinu i 60 EUR/EUA za razdoblje od 2023. do 2025. Planiranom prihodu na razini 4,48 milijardi kuna dodan je neutrošen iznos veći od 189 mil. kn koji je preostao od neutrošenog prihoda od dražbi do 2020. godine. U Planu se stoga konstatira da je na raspolaganju iznos od čak 4,67 milijardi kuna.
Proaktivno u niskougljični razvoj
Nadalje, stoji da je Hrvatska u EU na 14. mjestu po prijavljenim štetama koje je moguće dovesti u vezu s klimatskim promjenama a samo 3% je bilo pokriveno osiguranjem, zbog toga država treba prijeći u proaktivniju ulogu i preraspodijeliti novac od prodaje emisijskih jedinica. Od 4,67 mlrd. kuna u planu stoji da će se 73% ili 3,45 mlrd. kuna utrošiti u niskougljičnu energetsku tranziciju, u neenergetski sektor, uključivo gospodarenje otpadom uložit će se više od 400 mil. kn, u prilagodbu klimatskim promjenama 710 mil. kn, te u istraživanje, razvoj i prekogranične projekte 105 mil. kn. Planom se predviđa sufinanciranje cijene energenata za one u riziku od energetskog siromaštvo, zbog rasta cijene energenata.
U energetskom segmentu do 2025. od predviđenih 3,48 mlrd. za niskougljičnu energetsku tranziciju za obnovljivce je predviđeno 1,03 mlrd. kn za realizaciju Nacionalnog i energetskog klimatskog plana, 676 mil. za energetsku učinkovitost, 1,4 mlrd. za energetsko siromaštvo, 300 mil. za smanjenje emisija u prometu te 46 mil. za istraživanje i razvoj.
