Ovo posebno izvješće prvo je sveobuhvatno istraživanje na svijetu o tome kako prijeći na neto nula energetski sustav do 2050., istodobno osiguravajući stabilne i pristupačne opskrbe energijom, pružajući univerzalni pristup energiji i omogućujući snažan gospodarski rast. Utvrđuje isplativ i ekonomski produktivan put, što rezultira čistom, dinamičnom i elastičnom energetikom u kojoj dominiraju obnovljivi izvori poput sunca i vjetra umjesto fosilnih goriva.
Podloga za globalni napor
Izvještaj također ispituje ključne nesigurnosti, poput uloge bioenergije, hvatanja ugljika i promjena ponašanja u postizanju "neto nula". U izvještaju su naglašeni i razrađeni specifični ciljevi, s prijedlozima mjera koje vode postizanju tih ciljeva. Treba istaknuti da je posebno izvješće namijenjeno pregovorima na visokoj razini, koji će se održati na 26. konferenciji stranaka (COP26) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Glasgowu u studenom, a kao doprinos pregovorima zatražilo ga je predsjedništvo COP26, britanska vlada.
Među tim ciljevima se jasno ističe potreba intenzivne implementacije ambicioznih ugljično-neutralnih energetskih projekata te rapidno napuštanje iskorištavanja svih oblika fosilnih goriva. To uključuje i plin, kojega, prema IEA, ne možemo smatrati tranzicijskim gorivom. Put do "neto-nula" zahtijeva da se godišnje izgradi novih 630 GW do 2030. godine, a vjetroelektrana 390 GW.
Visoki ciljevi
Zajedno, to je četiri puta veća rekordna razina obnovljivaca instaliranih 2020. Primjerice, za solare, to je ekvivalentno instaliranju trenutno najvećeg svjetskog solarnog parka otprilike svaki dan! Veliki poticaj za povećanjem energetske učinkovitosti u svijetu također je bitan dio ovih napora, što je rezultiralo globalnom stopom poboljšanja energetske učinkovitosti u prosjeku od 4% godišnje do 2030. godine - otprilike tri puta više od prosjeka u posljednja dva desetljeća. Kad je riječ o investicijama, IEA govori o pet trilijuna USD do 2030., što bi globalnom BDP-u dodali 0,4% rasta, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda.
Naime, jasno je istaknuto da politike moraju ograničiti ili odbiti poticaje za upotrebu određenih goriva i tehnologija, i to ne samo planiranih elektrana na ugljen, nego i plinskih kotlova i konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem. Vlade pojedninačnih država moraju biti predvodnici u planiranju i poticanju velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući pametne prijenosne i distribucijske mreže. U tom smislu IEA poziva na intenzivno ulaganje u istraživanja i razvoj te implementaciju novih energetskih tehnologija, koje bi omogućile takvu energetsku transformaciju.
S druge strane, rastući izazovi energetske sigurnosti koji proizlaze iz sve veće važnosti električne energije, uključuju varijabilnost opskrbe nekim obnovljivim izvorima energije i rizike kibernetičke sigurnosti. Uz to, rastuća ovisnost o ključnim mineralima potrebnim za ključne tehnologije i infrastrukturu čiste energije donosi rizike od volatilnosti cijena i poremećaja u opskrbi koji bi mogli ometati tranziciju, stoji u izvještaju.
