INA-ino otkriće ispod radara
Činjenica je da su se pridobivene količine plina na Sjevernom Jadranu, koje su godinama "nosile" glavninu INA-ine nove vrijednosti, ubrzano smanjuju - pad 2020. na 2019. iznosio je 23%, dok je na kopnu pao za 12% u istom periodu. Zalihe u sjevernom Jadranu sve se više zavodnjavaju, a od ove godine proizvodnje neće biti na platformi Ivana D koja je stradala u havariji.
Naime, 2020. dogodila se nesretna kombinacija pada cijene ugljikovodika za 32% dok je proizvodnja pala za 13%. Iz INA-inog Financijskog izvještaja za 2020. čita se da poslovanje sektora Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koje tradicionalno najviše doprinosi rezultatu, dovelo do EBITDA djelatnosti od 1.013 milijuna kuna što je57 % niže u usporedbi s 2019. Zato nas je zanimalo kakvi su potencijali Sjevernog Jadrana, ima li ih još uopće.
"Mišljenja
smo da na sjevernom Jadranu ima još mogućnosti za nekoliko uspješnih razradnih
bušotina i da istražni potencijal okolnih blokova zahtijeva još par bušotina za
definitivno određivanje možebitnog 2P i 3P potencijala tj. kako se dodatnim ulaganjima može aktivirati još par
mlijardi m3 plina. Nekako
je u sjeni incidenta s platformom Ivana D prošla je činjenica da je par dana prije
toga INA u suradnji s Edisonom izbušila pozitivnu bušotinu Irena 2 jug i
otkrila rezerve plina u iznosu od cca 600 mil. m3. Vrijednost tog plina
nekoliko puta nadmašuje štetu nastalu potonućem Ivane D. Kakogod bilo proizvodnja s Jadrana je u
značajnom padu što još više naglašava opravdanost realizacije LNG projekta", kaže Krpan.
Na pitanje je li rasvijetljen uzrok potonuća INA-ine platforme Ivana D, uslijed nevremena u siječnju, Krpan kaže da je resorno ministaerstvo 18. siječnja pokrenulo istragu. Rezultati još nisu poznati. To srećom nije sve.
Sporo privođenje proizvodnji
Tijekom 2023. godine očekuje se privođenje proizvodnji eksploatacijskog polja Severovci. Radi se o novim rezervama plina koje je istražnim bušenjem tijekom 2017./2018. na istražnom prostoru DR-02, otkrila tvrtka INA. "INA je također u podnijela i izvješće o komercijalnom otkriću naftnog polja Jankovac te u drugoj polovici 2023. također planira i privođenje proizvodnji bušotine Jankovac-1. Također, krajem 2022. godine AZU očekuju privođenje u proizvodnju eksploatacijskih polja Berak i Cerić. Radi se o novim rezervama plina koje je istražnim bušenjem tijekom 2019. u istočnoj Slavoniji otkrila tvrtka Vermilion, koji nastavlja s istraživanjima 3D seizmike", za naš portal rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.
Potres i istraživanja
Dozvolu za istraživanje i eksploataciju na istražnim prostorima koji se nalaze na potresom pogođenom području dobila je tvrtka Crodux Dva Derivati. U AZU kažu da investitor još nije počeo s istražnim aktivnostima, ali se očekuje kako će se nastaviti s istražnim aktivnostima kada to situacija bude dopuštala. Nove istražne aktivnosti fokusirati će se na obradu postojećih podataka i evaluaciju prostora, te će se nakon detaljne obrade podataka donijeti odluka o daljnjim aktivnostima. U blizini potresom pogođenih područja nalaze se istražni prostori na kojima su dozvole dobili Aspect i Vermilion. „Oni tek trebaju početi sa svojim aktivnostima, a koje se odnose na snimanje seizmike kako bi geološki definirali istražni prostor. O dinamici i obujmu radova, razgovarat će se s predstavnicima jedinica lokalne samouprave“, kaže Krpan.
Novim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je trenutno u saborskoj proceduri je ojačana zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja pri proizvodnji ugljikovodika, koje ni inače nije bilo dopušteno. Također, uvodi se snažnije uključivanje
javnosti u postupke vezane uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.
Učinci na okoliš će se odsad morati uzeti u obzir u najranijoj mogućoj fazi
prilikom donošenja odluka o projektu, a mjere zaštite okoliša bit će dane
javnosti na uvid. Uvodi se i obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske
projekte, kao i građevinske dozvole za naftno-rudarske objekte i postrojenja.