Europska industrija se uglavnom oslanja na prirodni plin i električnu energiju

Autor: B. O. Objavljeno: 15.05.2023. 🕜 10:49 Lokacija: Luxembourg
  • Detalj nekog energetskog ili industrijskog postrojenja (izvornik: nostal6ie / Shutterstock, 2011.)

• energetska postrojenja, procesna postrojenja, industrija, inženjering, održavanje
    Izvor: nostal6ie / Shutterstock

Industrija je, nakon prometa i kućanstava, treći po veličini krajnji korisnik energije

Na industriju je u 2021. otpadalo 25,6 posto finalne potrošnje energije, što ju čini trećim po veličini krajnjim korisnikom energije u Europskoj uniji, nakon prometa i kućanstava.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, jasno je da ta djelatnost ovisi o fosilnim gorivima. Prirodni plin, nafta i naftni derivati, kruta fosilna goriva i neobnovljivi otpad činili su više od polovice ili 50,9 posto konačne potrošnje energije u industriji u 2021. godini. 

U apsolutnim brojkama, ta ovisnost postaje još očitija jer više od jedne trećine električne i više od polovice toplinske energije proizvedene u EU-u u 2021. potječe iz fosilnih goriva.

Podaci pokazuju, javlja Eurostat, kako su u 2021. električna energija (33,2 posto) i prirodni plin (32,7 posto) činili dvije trećine konačne potrošnje energije u industriji EU-a.

Ostali energenti činili su znatno manji udio: nafta i naftni derivati (isključujući biogoriva) činili su 9,8 posto, obnovljivi izvori i biogoriva 9,7 posto, a kruta fosilna goriva 6,4 posto.

 

Nemetalne mineralne sirovine

Industrije koje su u toj godini prijavile najveće udjele u konačnoj potrošnji energije bile su kemijska i petrokemijska, s više od jedne petine (2 159 petadžula ili 21,5 posto), zatim proizvodnja nemetalnih mineralnih sirovina (1 420 PJ ili 14,1 posto) te industrija papira, celuloze i tiskarstvo (1 361 PJ ili 13,6 posto). K tomu, prehrambena i duhanska te industrija pića imale su udjel od 1 168 PJ ili 11,6 posto, a željeza i čelika 1 027 PJ ili 10,2 posto.

Izvor: kawing921 / Shutterstock

Najmanji udio od 129 PJ ili 1,3 posto u ukupnoj finalnoj potrošnji energije bilježe tekstilna i kožarska industrija. 

Kemijsku i petrokemijsku industriju, najveće industrijske krajnje potrošače energije u EU-u, karakterizirala je snažna ovisnost o prirodnom plinu. Taj energent bio je najvažniji, kako za proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (35 posto finalne potrošnje energije), tako i za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (puno manji potrošač, ali s još većim udjelom prirodnog plina u finalnoj potrošnji energije od 48 posto).

 

Koordinirano smanjenje potražnje

U industriji nemetalnih mineralnih sirovina, proizvodnja stakla i proizvoda od stakla također se uvelike oslanjala na prirodni plin (74 posto konačne potrošnje energije), kao i proizvodnja ostalih nemetalnih minerala (isključujući staklo, cement, vapno i gips), pri čemu je 56 posto finalne potrošnje energije otpadalo na prirodni plin.

Na koncu, valja naglasiti kako se ovi podaci odnose se na razdoblje prije uvođenja koordiniranih mjera smanjenja potražnje za plinom u EU-u. 

Naime, EU je u kolovozu prošle godine prihvatila dobrovoljni cilj smanjenja potražnje za plinom od 15 posto, što bi moglo utjecati na buduće podatke o konačnoj potrošnji energije u industriji.

TAGOVI