Najveći dio tih jednokratnih stavki odnosi se na umanjenje vrijednosti imovine u segmentu Istraživanja i proizvodnje, uslijed slabljenja cijene nafte i daljnjeg nastavka sirijske krize. "Dodatno umanjenje imovine u Siriji koje je utjecalo na konačni rezultat bilo je nužno i neizbježno zbog političke i sigurnosne situacije u toj zemlji, ali važno je naglasiti da je radi samo o računovodstvenoj prilagodbi koja nema novčani utjecaj. Trošak umanjenja vrijednosti, međutim, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit nije porezni odbitak. Kompanija je zadržala manji dio imovine za slučaj da se geopolitičke okolnosti promijene i omoguće povratak u Siriju", stoji u financijskom izvješću. Inače, Ina je prvi puta 2013. otpisala 1,5 mlrd. kuna vrijednu imovinu u Siriji i od tada nastavlja s politikom otpisa te imovine, što je do sada pozitivno utjecalo na rezultat.
Ukupna ulaganja kompanije iznosila su lani 1,65 mlrd. kuna, a 84% uloženo je u Hrvatskoj. Ukupna proizvodnja ugljikovodika porasla je za 6%, a domaća proizvodnja nafte veća je za 20%. Operativna dobit u tom segmentu ostala je pozitivna i iznosila je 372 milijuna kuna, bez obzira na utjecaj jednokratnih stavki od milijardu kuna, pri čemu se najznačajnije stavke odnose na umanjenje imovine. Kapitalna ulaganja za istraživanje i proizvodnju u 2015. iznosila su 840 milijuna kuna. CCS EBITDA segmenta Rafinerije i marketing (uključujući Trgovinu na malo) bez jednokratnih stavki zabilježila je pozitivan rezultat u iznosu od 307 milijuna kuna po prvi put nakon više od pet godina, dok je EBITDA u gubitku 575 milijuna kuna što je bolje nego lani. Neto dug kompanije stabilan je te iznosi 3.032 milijuna kuna, a omjer duga i kapitala blago je povećan te iznosi i dalje vrlo sigurnih 22,3%. U komentaru rezultata navodi se da je Ina s obzirom na niske cijene nafte i u 2015. godini ostvarila stabilan rezultat u odnosu na prethodnu godinu, što se može smatrati postignućem za kompaniju koja je orijentirana na istraživanje i proizvodnju. Prepolovljene cijene Brenta utjecale su na rezultat, ali je taj negativan učinak umanjen slabljenjem kune u odnosu na američki dolar, povoljnijim okruženjem za poslovanje rafinerija i povećanom proizvodnjom ugljikovodika. Uprava Ine najavila je mjere štednje. "Interna optimizacija i mjere povećanja produktivnosti imaju dodatnu važnost. Imajući u vidu stalne niske cijene nafte, Društvo će trebati napraviti dodatne korake, kroz kombinaciju smanjenja kapitalnih i operativnih troškova, kako bi se osigurala buduća financijska snaga i održivost poslovanja“, komentirao je ostvarene rezultate predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott.
Komentarom na rezultate Ine oglasio se ministar gospodarstva Tomislav Panenić. „INA d.d. iskazala je, kao i druge naftne kompanije, uključujući BP, Shell, ExxonMobil, OMV, MOL... značajan gubitak u svojim godišnjim izvješćima za 2015. godinu, prvenstveno uslijed drastičnog pada cijene sirove nafte u odnosu na 2014. godinu. Međutim, primjećujemo da je poslovanje segmenta Rafinerije znatno bolje nego prošlih godina, čemu je doprinijela i prerada nafte u objema rafinerijama u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je i na razini MOL-a povećanje prerade nafte za 39 posto nadoknadilo gubitke na proizvodnji sirove nafte, očekujemo nove investicije i u naše rafinerije. Nastavit ćemo pažljivo pratiti kako će se INA ponašati u ovom okruženju niske cijene nafte te kako će kroz svoj poslovni sustav doprinijeti rastu hrvatskog BDP-a“.
