HOPS je u sklopu restrukturiranja HEP-a u skladu s Trećim energetskim paketom odlukom skupštine HEP-a 2013. organiziran kao d.o.o., operativna tvrtka organizacijski i kadrovski neovisna od HEP-a d.d. ali je sva njegova neprocjenjivo vrijedna imovina u bilanci HEP-a (tzv. ITO model). Svojedobno to je bio velika priča u energetici i HEP-u koji je strahovao da će izgubivši prijenos dramatično smanjiti vrijednost vertikalno integrirane kompanije, čemu su se sindikati snažno i uspješno protivili.
Pritisci oko restrukturiranja HEP-a
Postojali su u to doba značajni pritisci iz državne administracije i nekih interesnih krugova da se HOPS izdvoji kao sasvim neovisna tvrtka (ISO model), ali varijanta dioničkog društva, koja je aktualna sada, tada se nije spominjala. HOPS dobro funkcionira kad je riječ o suradnji s HEP-om i ostalim dionicima na tržištu i nije vidljiv ni jedan formalni razlog da se ta tvrtka ustrojava kao dioničarsko društvo. HOPS je prošao uspješnu certifikaciju kod HERA-e 2018., a Agencija kontinuirano nadzire njegovo poslovanje i do sada nije bilo većih zamjerki na neovisnost od matice.
Nacional iz svojih izvora bliskih Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrdi da će ta tvrtka i nakon izdvajanja ostati u bilanci HEP-a, ali sama činjenica da se ustrojava kao dioničarsko društvo govori u prilog privatizaciji koja bi mogla biti samo pitanje vremena. Svojedobno je sličnim potezom iz INA-e izdvojena djelatnost transporta plina i stvoren je Plinacro d.o.o., kao i Podzemno skladište plina Okoli d.o.o, ali ni jedna od tih tvrtki nije dioničarsko društvo, već se nalaze u većinskom vlasništvu države.
Ukupni prihodi HOPS-a 2019. iznosili su 1,72 mlrd. kn, a rashodi 1,56 mlrd. kn, dok su investicije iznosile 553 mil. kn. Na čelu skupštine HOPS-a je predsjednik Uprave Frane Barbarić, koji nije u skladnim odnosima s resornim ministrom Tomislavom Ćorićem pa postoje nagađanja da zakonske izmjene imaju veze sa intencijom da se oslabi Barbarićev utjecaj na HOPS, što nekako baš i ne "drži vodu".
