Kako izgleda energetska budućnost Srbije

Autor: N.D. Objavljeno: 09.02.2022. 🕜 12:52 Lokacija: Beograd (Srbija)

Srbija želi osnovati državnu tvrtku za razvoj velikih projekata u obnovljivcima

Srbija planira graditi solarne elektrane, vjetroelektrane i reverzibilne hidroelektrane, ali i plinske elektrane, baterije i elektrane na vodik, kako bi provela energetsku tranziciju. Termoelektrane na ugljen zatvorit će se do 2050. godine, ali ne prije nego što zamijene zelene elektrane. Državno zemljište predviđeno je za izgradnju elektrane, kao i osnivanje tvrtke Green Energy of Serbia, navodi se u dokumentu "Energetska sigurnost Srbije" koji je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike. 

Državna tvrtka

U dokumentu se navodi cilj od najmanje 49,6 posto udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2040. godine, u odnosu na 26,3 posto na kraju 2020. Plan je postići klimatsku neutralnost i dekarbonizaciju gospodarstva do 2050. godine. Osim osnivanja tvrtke Green Energy of Serbia, čiji je zadatak izgradnja novih zelenih elektrana na razini potrebnoj za postizanje energetske sigurnosti, među kratkoročnim rješenjima su i modernizacija prijenosne i distribucijske mreže. 

Također je potrebno povećati "udio državne tvrtke" u projektima velikih elektrana te napraviti "rezervaciju" prostora za te kapacitete zbog ograničenih prirodnih, prostornih i prijenosnih resursa. Dugoročno, u Ministarstvu smatraju da je rješenje izgradnja elektrana na obnovljive izvore, te reverzibilnih hidroelektrana, skladišta električne energije, ali i plinskih elektrana kao prijelazno rješenje. A to je, kako se navodi, prvenstveno pogon koji će biti u 100-postotnom ili većinskom vlasništvu Srbije, a opcija je pronalaženje strateških partnera. 

Toplinarstvo i samoopskrba

U sektoru toplinske energije Ministarstvo predlaže utvrđivanje precizne dinamike potpunog zatvaranja malih, zastarjelih i neučinkovitih blokova termoelektrana, uz plan da nekoliko jedinica ostane u funkciji eksperimentalnih istraživačkih postrojenja za primjenu novih izvora energije, kao što su biomasa i vodik (TE Morava). Vrlo važan dio dugoročnog rješenja je popularizacija proizvodnje za vlastitu potrošnju, odnosno ugradnja solarnih panela u kućanstvima i industriji. Procijenjena površina krovova u Srbiji na koje se mogu postaviti solarni paneli je 600 četvornih kilometara, pa svaka zgrada na koju se oni postavljaju, kako se ističe, postaje energetski neovisna, piše Balkan Green Energy News. 

Inače, država izrađuje Nacionalni i energetski i klimatski plan od 2021. do 2030. u kojem su razmatrana 33 scenarija a preostala su tri, koji će uskoro biti objavljeni javnosti. 

TAGOVI