VaasaETT, austrijski Enegie-Control i mađarski energetski regulator MEKH objavili su najnoviju analizu cijena električne energije i plina u kućanstvima u studenom u 33 europske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Švicarsku, Norvešku, Crnu Goru, Srbiju i Ukrajinu.
Kada se promatraju prosjeci cijena za krajnje korisnike i električne energije i plina, mogu se uočiti promjene. Od prije godinu dana, studenoga 2022., računi za struju u svim glavnim gradovima EU-a smanjeni su za 24%, dok su računi za plin smanjeni za 27%. Benčmark za plin na TTF-u u studenom je pao ispod 50 eura/MWh, približavajući se čak 40 eura/MWh krajem mjeseca. Cijena električne energije na burzama prosječno je bila više od 20% niža nego prije godinu dana.
Europski prosjek cijene električne energije u EU -27 bio je 25,04 centa/kWh, dok je prosjek EU-33 niži i na razini 23,72 centa/kWh, pri čemu treba uzeti u obzir da je najskuplji Dublin s 44,28 centa/kWh, a slijede London, Berlin, Rim i Prag. Zagreb je s 14,38 centa/kWh 26. po redu po skupoći, jeftiniji je od Madrida, Varšave i Bukurešta, ali je skuplji od Sofije, Valette i Beograda. Struja je tradicionalno najjeftinija u Ukrajini i košta 6,73 centa/kWh.
Najveće poskupljenje zabilježilo je Oslo (68%), radi rasta cijene energije, a za 7% struja je skuplja i u Beogradu koji se nalazi na kontinuiranoj putanji dizanja cijena radi angažmana s MMF-om. Pojeftinjenja bilježe Madrid (radi velikog udjela zelene energije), Nikozija, Dublin, Kopenhagen i Riga.
Kad se cijene korigiraju za indeks kupovne moći (PPS), koji zapravo pokazuje priuštivost električne energije Zagreb je 22. na listi 33 metropole.
Cijene plina vrlo su prigušene
Kad je riječ o cijenama plina, one su u studenom uglavnom porasle u većini gradova. Međutim, razlike su drastične pa je tako plin u Stockholmu čak 11 puta skuplji nego u Budimpešti, koja je najjeftinija u EU, odnosno plin u Stockholmu je 14 puta skuplji nego u Kijevu. Prosječna cijena plina za EU-27 kućanstva u studenom je bila na razini 11,03 centa/kWh, dok je prosjek za EU-33 nešto niži, 10,71 centa/kWh. U Zagrebu – koji je baš kao i Beograd treći najjeftiniji grad u EU – cijena plina je iznosila 4,61 centa/kWh.
U studenom plin je najviše poskupio u Sofiji, za čak 18%, 14% je skuplji u Ateni, 11% u Kopenhagenu i 9% u Beogradu. Kad se cijena korigira za indeks kupovne moći (PPS) EU-27 prosjek je na 11,76 centa/kWh, a Zagreb je predzadnji na listi, s 6,92 centa/kWh.
Sveukupno, rezultati pokazuju da tržišne snage predstavljaju oko 56% krajnje cijene za korisnika i za električnu energiju i plin, dok su nacionalni fiskalni i regulatorni elementi odgovorni za ostalih 44% kroz tarife za distribuciju, poreze na energiju i PDV. Sadašnja energetska kriza dovela je do značajno povećanje prosječne energetske komponente u glavnim gradovima EU.
Udio energije u računu krajnjeg korisnika cijena električne energije bio je 50% još u studenom 2021., a zatim se popeo na 65% godinu dana kasnije i trenutno iznosi 56%. Isto tako, na tržištu prirodnog plina, postotak energetske komponente za krajnjeg korisnika bila je 55% u studenom 2021. prije nego što je dosegao 69% u studenom 2022. i zatim je u padu na 57% ovaj mjesec. Tamo gdje je energetska komponenta manja, manji je i poticaj za kupce tražiti konkurentnije ponude.