Vaasa ETT, E-Control i MEKH objavili su izvještaj o kretanju cijena energije u kolovozu u europkim metropolama, uključujući Kijev. Kada se promatraju prosjeci cijena za krajnje korisnike i električne energije i plina, mogu se uočiti promjene; od prije godinu dana, kolovoza 2022. godine, iznosi računi za struju u svim glavnim gradovima EU smanjeni su za 15%, dok su računi za plin smanjeni za 30%.
Trenutačno su cijene električne energije značajno niže u odnosu na razine od prije godinu dana, dok su rezerve plina blizu punog kapaciteta u iščekivanje nadolazećeg zimskog razdoblja.
Cijena električne energije za krajnje korisnike u 33 europska glavna grada od 1. kolovoza 2023. pokazuje da ovisno o tome gdje kupac živi u Europi, cijena električne energije može jako varirati: najskuplja metropola je i pet puta skuplja od najjeftinije, a ako se uključi Kijev dolazi se do omjera 11 puta. Dublin i London imaju najskuplju cijenu za kućanstva u Europi, a slijede Rim, Prag i Berlin. Čini se da Kijev ima najjeftiniju cijenu električne energije, a slijede ga Oslo, Beograd i Budimpešta.
Tradicionalno jeftinija Srednja i Istočna Europa
Nominalno gledano, cijene u glavnim gradovima Srednje i Istočne Europe (CEE) obično su niže od prosjeka; Prag i Riga jedini su glavni gradovi među zemljama srednje i istočne Europe u kojima je cijena električne energije je iznad europskog prosjeka EU-33 koji je na 24,37 eurocenta/KWh. Zagrebačka cijena električne energije je na npromijenjenih 14,38 eurocenta/KWh po čemu je hrvatska metropola osma s donjeg dijela tablice, a Zagreb je u okruženju mrvicu skupljeg Bukurešta i jeftinije Sofije. Kada se cijena korigira na indeks kupovne moći i za poreze, koji govori o priuštivosti električne energije, Zagreb je na 23. mjestu od 32 metropole.
Većina ispitivanih glavnih gradova zadržala je svoje cijene na razini prethodnog mjeseca, dok je preko trećina njih doživjelo pad cijena, pri čemu najviše značajna smanjenja su iz nordijskih i baltičkih regija. S druge strane, maloprodajna cijena porasla je u samo tri od 33 glavna grada, a to su Pariz (7%), Rim (4%) i Amsterdam (2%), a značajan pad imali su (Riga -11%), Kopenhagen (-6%), Vilnius (-5%) i Helsinki (-4%).
Cijene plina
Cijene na plinskim burzama u kolovozu su iznosile oko 35 eura/MWh i nešto su povećane u odnosu na srpanj, radi volatilnosti cijena LNG-ja kojima je Europa sada snažno izložena u odnosu na period kada je dobivala opskrbu ruskim plinom. Plinska skladišta su puna i to daje znatnu sigurnost za predstojeću sezonu grijanja. Analitičari su promatrali 28 metropola kad je riječ o cijeni plina za građane. Cijena u Stockholmu 11 je puta veća nego u Budimpešti, koja je najjeftinija europska metropola, te 15 puta veće nego što plaćaju Kijevljani. Ljubljana i Prag jedine su metropole u srednjoj i istočnoj Europi koje imaju cijenu iznad EU -27 prosjeka koji se nalazi na 10,73 eurocenta/kWh. Zagreb je s cijenom od 4,60 eurocenta/kWh treća najjeftinija europska metropola. Skuplji plin od Zagreba plaćaju Bratislava, Talin i Bukurešt, a jeftiniji Beograd i Budimpešta.
Prirodni plin u kolovozu je poskupio 3% u Parizu te po jedan posto u Rimu i Lisabonu, dok najveći pad cijene od 13% mogu osjetiti Londončani.
