Ranije ovog mjeseca EU je pristala obustaviti uvoz ruske nafte, o kojoj kontinent uvelike ovisi. Iako blok ove godine namjerava smanjiti opskrbu plinom za dvije trećine, embargo nije na dnevnom redu, a neke države mu se izričito opiru.
Prema izvješću, EU je uzeo 61% izvoza fosilnih goriva iz Rusije u prvih 100 dana rata, u vrijednosti od oko 57 milijardi eura. Najveći uvoznici ruskih foislnih energenata bili su Kina sa 12,6 milijardi eura, Njemačka (12,1 milijarda eura) i Italija (7,8 milijardi eura).
Prihodi od nafte
Ruski prihodi od fosilnih goriva prvenstveno dolaze od prodaje sirove nafte (46 milijardi eura), zatim plina iz plinovoda, naftnih derivata, ukapljenog prirodnog plina (LNG) i ugljena.
Čak i dok je ruski izvoz u svibnju pao jer su zemlje i tvrtke izbjegavale isporuke zbog ukrajinske invazije, rastuće globalne cijene fosilnih goriva nastavile su puniti blagajnu Kremlja, dosegnuvši rekordne vrijednosti. Prosječne ruske izvozne cijene bile su oko 60% više nego prošle godine, prema CREA-i.
Neke zemlje, uključujući Kinu, Indiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Francusku, povećale su svoje kupnje iz Moskve, navodi se u izvješću.
U političkim krugovima u SAD-u sve su glasnije tvrdnje da sankcije ne djeluju, jer Rusija zahvaljujući rastu cijena zarađuje obilato, a takvih razmišljanja ima i u Europskoj uniji, koja je bitno snažnije ekonomski pogođena ratom u Ukrajini od SAD-a. Cijene nafte znatno su porasle nakon najave uvođenja sankcija, što je veliki generator inflacije u EU.
