Ako država i dalje ne ispunjava svoje obveze u skladu sa zakonodavstvom, šalje obrazloženo mišljenje - ono je službeni zahtjev za osiguranje sukladnosti sa zakonodavstvnom EU.
Od Hrvatske se sada obrazloženim mišljenjima traži da se očituje u četiri pitanja: obnovljivim izvorima energije, postupanju s radioaktivnim otpadom, kvalitetom zraka i energetskom učinkovitošću. U tri slučaja čini se da je situacija prilično ozbiljna.
Loša kvaliteta zraka u Hrvatskoj
Očito najslabiji slučaj Hrvatska ima u slučaju kvalitete zraka, jer do sada poduzete mjere nisu urodile plodom. U Hrvatskoj se granične vrijednosti za lebdeće čestice (PM10) i sitne lebdeće čestice (PM2,5) i dalje prekoračuju u nekoliko područja, a izvješća pokazuju da poduzete mjere nisu učinkovite. Komisija je još u listopadu 2020. poslala službenu opomenu, na koju su hrvatska nadležna tijela odgovorila u prosincu 2020.
Međutim, podaci dobiveni praćenjem kvalitete zraka u Hrvatskoj pokazuju da se i dalje prekoračuju granične vrijednosti čestica PM10 u tri zone kvalitete zraka i čestica PM2,5 u jednoj zoni kvalitete zraka. Mjerama za kvalitetu zraka koje je predstavila Hrvatska dosad se nije učinkovito smanjilo onečišćenje unutar dogovorenih granica niti one doprinose tome da razdoblja prekoračenja budu što kraća, kako je propisano pravom EU-a, zaključuje se u obrazloženom mišljenju. Daje nam se da mjeseca za odgovor i primjenu odgovarajućih mjera, što ukazuje da je vrlo vjerojatno da će slučaj završiti na Europskom sudu.
Program za gospodarenje radioaktivnim otpadom ne valja...
Hrvatskoj se zamjera da njezin Nacionalni program za gospodarenje radioaktivnim otpadom nije u skladu s EU direktivom u tom području i ima dva mjeseca da otkloni nedostatke, jer će se u protivnom naći na Sudu EU. Hrvatska je zajedno s još tri članice dobila obrazloženo mišljenje jer nisu u potpunosti prenijeli revidiranu direktivu o energetskoj učinkovitosti, za koju je postavljen cilj od najmanje 32,5% do 2030. Hrvatska naime nije u potpunosti prenijela direktivu u svoje zakonodavstvo iako je dobila službenu opomenu još krajem 2020.
Hrvatskoj se također zamjera da nije izvijestila je li u potpunosti prenijele direktivu koja sadrži pravila o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, koja cilje na minimalno 32% udjela u bruto neposrednoj potrošnji. Rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je 30. lipnja 2021. Komisija je u srpnju 2021. poslala službenu opomenu. Hrvatska dosad nije Komisiji dostavila jasne i precizne informacije o tome kojim se nacionalnim odredbama prenosi svaka odredba Direktive. Ako ih ne dostavi u roku od dva mjeseca, EK šalje predmet na Sud EU
