Milatić: Energetska odobrenja za obnovljivce samo što nisu

Autor: N.D. Objavljeno: 12.10.2022. 🕜 13:22 Lokacija: Zadar

Hrvatska neće imati problema zbog "regulirane kupnje i prodaje domaćeg plina", kaže Ivo Milatić

Državni tajnik u MINGOR-u Ivo Milatić odgovarajući na novinarska pitanja oko spore dinamike izdavanja energetskih odobrenja za obnovljivce po članku 133. ZOTEE-a (jer do sada je od veljače izdano samo jedno  odobrenje - 50 MW baterijska pohrana u Šibeniku) rekao je da su medijske objave tendenciozne. Zaprimljeno je 216 zahtjeva za odobrenja a Milatić je rekao da će do kraj godine polovina odobrenja biti i izdana. Krivnju za kašnjenja opravdao je prenapregnutim kapacitetima Ministarstva, u kojem 15-ak ljudi nosi cijeli teret mjera u energetskoj krizi. Milatić je, naime nazočio današnjem početku  trodnevne konferencije Power & Energy Masters u Zadru, u organizaciji Energetike marketing, koja je okupila oko 250 sudionika.

Milatić je izjavio da je ove godine hidrologija podbacila za čak 2,5 TWh, što stvari veliki problem, u smislu vrlo skupe dobave energije. HEP-ov uvoz lani je bio samo cca 10-12%, no to će se sada i u predstojećem periodu nažalost promijeniti, što j, priznaje Milatić,  "strašan problem", koji će država podržati financijski. Kad je riječ o potencijalnim redukcijama električne energije Milatić je lakonski odgovorio da se "električna energija već sada štedi", iako je poznato da se od 1. prosinca traži 10% uštede u svakoj EU članica i to u vršnom opterećenju. Od HEP-a se očekuje maksimalno ubzavanje procesa priključka za obnovljivce jer "HEP mora shvatiti da država - to smo mi". Potrošačima je poručio da razmisle o sunčanoj elektrani na svom krovu i da štede energiju. 

INA-in plin neće biti problematičan EK

Također, Milatić je odgovorio i na pisanje Poslovnog dnevnika, koji je objavio da postoji potencijal da Europska komisija tuži Hrvatsku zato što je obvezala INA-u da sav domaći plin po reguliranoj cijeni od 41 EUR/MWh proda za potrebe građana i osjetljivih kategorija. "Prije dva dana opsežno smo u video pozivu odgovarali na pitanja Europske komisije oko te teme i tu ne očekujemo poteškoće. Plin će biti kupljen i plaćen po pristojnoj cijeni, neće biti preprodan i bit će strogo namjenski korišten, tako da mislim da tu neće biti problema", rekao je Milatić na naš upit. 

Državni je tajnik govorio i o proširenju LNG terminala na način da će se mijenjati Zakon o LNG terminalu kako bi se omogućila izgradnja bunkering stanica na više lokacija, propisat će se uvjeti za to. Sam terminal (FSRU brod) trebao bi biti dograđen da omogući veći kapacitet uplinjavanja plina i to do 6 mlrd. m3 godišnje do 2024., bez dobave novog plovila, rekao je Milatić. Plinacro je već u visokoj fazi pripreme za građevinsku dozvolu za izgradnju evakuacijskog plinovoda od Bosiljeva. Kad je riječ o sustavu Janafa, on ima mogućnost opskrbe regije s 22 mil. t godišnje, te postaja iznimno bitan za opskrbu regije (Mađarska, Srbija), jer je očito da EU s Rusijom ubrzo neće ozbiljno surađivati. 

E.ON u ekspanziji u solaru, ali i plinu

Dean Gnjidić iz E.ON-a Hrvatska je istaknuo da industrija pokazuje da i dalje ima interesa za plinskim priključkom, a na njihovom području riječ je o nekoliko većih projekata među kojima se ističe velika farma pilića, te plinofikacija Željezare Sisak, koja sada ima zatvoreni otočni distribucijski sustav, s direktnim priključkom na magistralni plinovod. E.On ima izgrađenih 10-ak MW fotonaponskih elektrana (npr. Valamar grupa, Pliva, Savski Marof) a u izgradnji je 40 MW na dvadesetak lokacija. Tvrtka nema poteškoća s izvođenje radova, ali ipak priželjkuju ubrzanje i olakšanje priključaka, što je i dalje vrlo usko grlo. 

Boris Miljavac iz Siemens Energya kao ključno u energetici založio se za sigurnost opskrbe, jer se velika ovisnoost o Rusiji pokazala  problematičnom. Decentralizacija proizvodnje i primjena obnovljivaca i novih energenata (vodik) daje rješenje, koje ta tvrtka može već sada tehnološki podržati. Grupacija i dalje ulaže 1,2 mlrd. EUR godišnje u istraživanje i razvoj u 90 zemalja svijeta u kojima posluju. Regulatorni pritisak bi trebao biti stimulativan za primjenu svih napredsnih rješenja.

Vladislav Brkić, dekan RGN-a apelirao je na državu da što je moguće aktivnije podrži izdavanje dozvola za nova proizvodnja polja ugljikovodika u državi (Cerić, Belak), te se tako nadovezao na Milatićevo izlaganje, koji je ustvrdio da će INA sa sadašnji 770 mil. m3 proizvodnje plina do 2024. proizvodnju vratiti 1,2 mlrd. m3 plina. Brkić e založio i za pojednostavljenje zakonodavne regulative za iskorištavanje i primjenu geotermalne energije, kako bi se postrojenja budućih GTE elektrana priključila za par godina, dok je to primjenom Zakona o istraživanju i eksploataciju ugljikovodika bit sporije i birokratiziranije. 

TAGOVI