Kako bi pridonijela provedbi Europskog zelenog plana, Europska komisija danas predlaže akcijski plan za šire i brže uvođenje učinkovitijih elektroenergetskih mreža.
EK je, valja naglasiti, već uspostavila pravni okvir za poboljšanje elektroenergetskih mreža u Europi. Budući da su tržišta EU-a potpuno integrirana, modernizirana infrastrukturna mreža omogućit će građanima i tvrtkama da koriste povoljniju i čišću energiju, priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
"Očekuje se da će potrošnja električne energije u EU-u do 2030. porasti za oko 60 posto. Mreže će se morati prilagoditi digitaliziranijem, decentraliziranijem i fleksibilnijem sustavu u kojem će resurse dijeliti milijuni krovnih fotonaponskih modula, dizalica topline i lokalnih energetskih zajednica, u koji će dolaziti sve više energije iz obnovljivih izvora na moru, u kojem će se puniti sve više električnih vozila i u kojem će rasti potreba za proizvodnjom vodika. Budući da je 40 posto naših distribucijskih mreža starije od 40 godina, a očekuje se i da će se kapacitet za prekogranični prijenosni kapacitet udvostručiti do 2030., potrebna su ulaganja u iznosu od 584 milijarde eura", javlja EK.
Prekogranična podjela troškova
Cilj je akcijskog plana riješiti glavne probleme prilikom širenja, digitalizacije i bolje uporabe mreža EU-a za prijenos i distribuciju električne energije. U njemu se utvrđuju konkretne i prilagođene mjere za poticanje ulaganja potrebnih za poboljšanje europskih elektroenergetskih mreža.
Mjere su usmjerene na brzu provedbu kako bi se na vrijeme ostvarili ciljevi za 2030. godinu. To su brža provedba projekata od zajedničkog interesa i razvoj novih projekata političkim usmjeravanjem, pojačanim praćenjem i većim brojem projektnih prijedloga, bolje dugoročno planiranje mreža s obzirom na povećanje energije iz obnovljivih izvora i elektrifikaciju potražnje, uključujući vodik, u energetskom sustavu i to usmjeravanjem rada operatera sustava i nacionalnih regulatora, uvođenje regulatornih poticaja u obliku smjernica za ulaganja usmjerena na budućnost i za prekograničnu podjelu troškova za odobalne projekte i poticanje bolje upotrebe mreža uz veću transparentnost i poboljšane mrežne tarife za pametnije mreže, učinkovitost te inovativne tehnologije i rješenja podupiranjem suradnje među operatorima sustava i na temelju preporuka Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).
Također, ciljevi su olakšavanje pristupa financiranju mreža povećanjem vidljivosti EU-ovih programa financiranja, posebice za pametne mreže i modernizaciju distribucijskih mreža, poticanje bržeg izdavanja dozvola za uvođenje mreža pružanjem tehničke potpore nadležnim tijelima i smjernica za bolje uključivanje dionika i zajednica te poboljšanje i osiguravanje mrežnih lanaca opskrbe, među ostalim, usklađivanjem industrijskih zahtjeva za proizvodnju i povezivanje potražnje.
Integriranija infrastruktura
"Elektroenergetske mreže okosnica su našeg energetskog sustava. Našim akcijskim planom osigurat će se bolja potpora planiranju, razvoju i radu infrastrukture, što je osnova za povezivanje sve većeg broja europskih obnovljivih izvora s krajnjim korisnicima kojima su potrebni, od kućanstava do proizvođača vodika. Zajedničkim radom možemo razviti učinkovitiju, pametniju i integriraniju energetsku infrastrukturu i tako osigurati čistu energiju potrebnu za uspješnu zelenu tranziciju", izjavio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, međuinstitucijske odnose i predviđanja.
"Europa će se pobrinuti za sigurnost opskrbe energijom i ostvariti klimatske ambicije samo ako se naša energetska infrastruktura proširi i pripremi za dekarbonizirani energetski sustav. Moramo imati mreže koje će nam to omogućiti i neće usporavati prelazak EU-a na čistu energiju. Na njih će se moći priključiti velik broj obnovljivih izvora, električnih vozila, dizalica topline i elektrolizatora koji su potrebni za dekarbonizaciju našeg gospodarstva. Današnjim akcijskim planom postavljaju se temelji i računam na potporu svih dionika u tom sektoru kako bi se plan pretvorio u konkretne mjere", istaknula je Kadri Simson, povjerenica za energetiku.
EU ima jednu od najvećih i najotpornijih mreža na svijetu i isporučuje električnu energiju milijunima građana. Dobro povezana energetska tržišta bila su važan čimbenik za osiguravanje stabilne opskrbe tijekom energetske krize. Unija je uspostavila pravni okvir za potporu uvođenju mreža revidiranom Uredbom o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, revidiranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora i prijedlozima za akt o industriji s nultom neto stopom emisija i reformirani model tržišta električne energije. Bolje mreže i jača energetska infrastruktura EU treba kako bi ostvario cilj utvrđen u planu REPowerEU o okončanju uvoza ruskih fosilnih goriva, kao i nedavno dogovoreni cilj da do 2030. najmanje 42,5 posto energije (a ako je moguće i 45 posto) dolazi iz obnovljivih izvora.
