Prema brifingu odbora, ovi "dnevni gubici od zamjenskih kupnji" sada bi trebali biti zaustavljeni prijenosom cijene na kupce.
Prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem, spašavanje bi sada moglo uključivati mogućnost da Uniper prenese neke troškove na kupce. Savezna vlada je Zakonom o energetskoj sigurnosti stvorila instrument za kontrolu visine cijene koja se prenosi uz nadoplatu.
Federalni udjel i hibridni kapital
"Kako bi se pokrili akumulirani gubici, (a) planirana je kombinacija povećanja kapitala s ciljanim federalnim udjelom od 30% u Uniperu i daljnjeg hibridnog vlastitog kapitala." Osim toga, pretpostavlja se da će krajnja cijena za kupce biti proslijeđena u skladu s Zakon o energetskoj sigurnosti i još se čekaju konačne odluke.
Ove mjere potpore za Uniper su "u fazi pregovaranja".
Postojeći zajmovi državne KfW banke također bi se morali povećati s dosadašnje dvije na čak osam milijardi eura, stoji u dokumentima dostupnim Reutersu i Njemačkoj tiskovnoj agenciji DPA. To je potrebno kako bi se osigurala kratkoročna likvidnost za nabavu zamjenskog plina i osigurale tzv. 'margin pozicije'. Te marže su iznimno skupe bankovne garancije koje opskrbljivači moraju položiti za transakcije na energetskim burzama. Riječ je o ogromnom problemu s kojim se više ili manje uspješno bore svi trgovci energijom u Europi.
Potrebno je još kredita
Iz Unipera su u ponedjeljak priopćili da je postojeća kreditna linija od dvije milijarde eura u potpunosti iscrpljena te su podnijeli zahtjev za povećanje.
Energetski političar FDP-a Michael Kruse rekao je u srijedu njemačkoj tiskovnoj agenciji: "Za mogući ulazak države u opskrbljivače plinom mora se osigurati da gubici ne budu isključivo prepušteni poreznim obveznicima." Drugim riječima, od države se očekuje da nađe instrumente kako da "subvencira krajnju cijenu za kupce".
U problemu je i Francuski EDF, kojeg također spašava država, jer je tvrtku silila da po preniskoj cijeni prodaje energiju drugim tržišnim igračima, kako bi krajnja cijena za kupce sporije rasla. Vlada sada planira platiti između 10 i 12 milijardi EUR kako bi preuzela 16% udjela u kompaniji koja je već sada u većinskom vlasništvu države i opterećena je velikim neracionalnostima u poslovanju. Cilj je nekako pokušati zauzdati rastuće cijene energije.
