Europska komisija krajem prošlog tjedna prihvatila je još rigoroznije standarde za industrijske emisije iz termoelektrana, koja uključuje strože granice za emisiju štetnih plinova. Te standarde poznatije kao LDP BREF, donio je IED komitet članka 75, tijelo koje asistira Europskoj komisiji, a ne tiču se emisija ugljičnog dioksida i stakleničkih plinova i neće pomoći državama da zadovolje standarde Pariškog klimatskog sporazuma, ali jednom kada se implementiraju spriječit će tisuće preranih smrti uslijed izgaranja fosilnih goriva, smanjujući emisije sumpornog dioksida, prašine, žive, dušikovih oksida, fluorovodika i klorovodika. Nekolicina zemalja na Zapadnom Balkanu obavezna je primijeniti BREF standarde u svojoj legislativi prilikom izdavanja dozvola pa čim ti standardi kasnije ove godine budu objavljeni u službenom EU glasilu morat će biti primijenjeni u glavnini regije. U Bankwatchu smatraju da će sve nove termoelektrane na ugljen koje se planiraju u BiH, na Kosovu, u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji morati revidirati svoje investicijske planove kako bi osigurale da su njihovi projekti u skladu s novim BREF-ovima, što može financijski utjecati na projekte. Ova legislativa pogađa projekte kao što su Kostolac B3 u Srbiji, Pljevlja 2 u Crnoj Gori, Kosova e Re, Rekonstrukciju TE Osolomej u Makedoniji kao i TE Tuzla 7, Banovići, Kakanj 8, Ugljevik 3 i Gacko 2 u Bosni i Hercegovini. "Vlade tih zemalja hitno trebaju revidirati svoje planove za nove termoelektrane. Ako se ne uspiju usuglasiti s novim standardima bit će suočeni s velikim investicijskim troškovima u roku od par godina", kazala je energetska koordinatorica Ioana Ciuta, dok Pippa Gallop kaže da ni jedan od projekata u regiji prilikom planiranja nije u obzir uzeo nove standarde, ali bilo bi im jeftinije da izmjene projekte nego da vrše nadogradnje narednih godina.
Srbija treba TE od 900 MW do 2023.
Stručnjaci predlažu novi pogon uz postojeću TE Nikola Tesla
