Potrošačke su udruge uložile svoje primjedbe na novi zakon, a o njegovim dobrim i lošim stranama, odnosno posljedicama za krajnjeg korisnika, Slobodna Dalmacija je razgovarala s Nenadom Kurtovićem, savjetnikom za energetiku Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.
'Limitatori, prema našemu mišljenju, nisu sporni jer jednostavno moramo ići za praksom EU-a, odnosno za racionalizacijom i nadziranjem potrošnje. Ono što tražimo, međutim, jest to da i dalje imamo snagu, odnosno kilovate, koji nam pripadaju ovisno o elektroenergetskoj suglasnosti, a ne da ih HEP prije ugradnje limitatora određuje iz podataka kojima raspolaže u nekoj svojoj internoj evidenciji, kao što je navedeno u prijedlogu Općih uvjeta. Ako to ne spriječimo, pojedina će kućanstva morati kupovati dodatne kilovate kako ih se ne bi stalno izbacivalo iz mreže. Inače, jedan kilovat danas košta točno 1687 kuna' objašnjava Kurtović.
Druga sporna stavka jest ona o brojilima na daljinsko upravljanje, modernim uređajima preko kojih će se obavljati i iskapčanja, no nije precizirano tko će ih plaćati. U Savezu zahtijevaju da taj teret ide na HEP ili na državu, nipošto na potrošače. Minimalna cijena takvog jednog brojila iznosi, inače, 2000 kuna.
'U okviru javne rasprave smo tražili i da zakonodavac konačno definira rok za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Imamo, naime, dosta pritužbi potrošača koji se žale kako 10 kilovata plate gotovo 17.000 kuna i onda čekaju mjesecima na priključak. Problematičnim smatramo i to što se za isključeno obračunsko mjesto treba plaćati mjesečni paušal od 21 kune, što dosad nije bio slučaj, odnosno toleriralo se trogodišnje razdoblje u kojem potrošač nije imao struje, pa samim tim ni obveza prema HEP-u', objašnjava Kurtović za Slobodnu Dalmaciju.
