Novi zakon: HEP i dalje neće biti vlasnik svih svojih hidroenergetskih objekata

Na odgovarajući način je uređeno i građenje novih hidroenergetskih objekata za proizvodnju električne energije neovisno o tome je li investitor privatni ili u njemu Republika Hrvatska ima potpuni ili većinski udio, stoji u obrazloženju zakona. Investitor vodnih građevina za proizvodnju električne energije koje se grade na javnom vodnom dobru može ih graditi na temelju prava građenja na 99 godina, bez naknade, ako je zemljište otkupio vlastitim sredstvima u korist Republike Hrvatske odnosno uz plaćanje naknade ako se pravo građenja osniva na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Iznimno od toga akumulacije, dovodne i odvodne kanale i tunele investitor gradi izravno u korist vlasništva Republike Hrvatske – jer su akumulacijske građevine fizički (pa prema tome i pravno) neodvojive od zemljišta pod akumulacijom, a nad kanalima i tunelima - jer oni supstituiraju prekinuti vodni tok, tj. zadržavaju kontinuitet vodnoga toka. Ako investitor pak gradi vodne građevine za proizvodnju električne energije na vodnom dobru u privatnom vlasništvu, dakle za koje zemljište nisu ispunjene zakonske pretpostavke da bude javno vodno dobro, po odredbama ovoga Zakona investitor je dužan takvo zemljište otkupiti ili izvlastiti u korist Republike Hrvatske, na teret vlastitih sredstava, a zemljište postaje javnim vodnim dobrom. Jednak tretman se propisuje i za zemljište koje ne ispunjava uvjete biti vodnim do brom ako se na njemu grade dovodni i odvodni kanali i tuneli vodne građevine za proizvodnju električne energije. Svim tim građevinama investitor upravlja na temelj u prava građenja, a akumulacijama, dovodnim i odvodnim kanalima i tunelima i zemljištem pod njima upravlja, u ime Republike Hrvatske, na temelju zakonskog prava upravljanja čiji je sadržaj definiran člankom 24. stavkom 7. Zakona: „Pod upravljanjem u smislu ovoga članka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih građevina, njihovo održavanje, čuvanje i korištenje za namjene kojima vodne građevine služe.“. Takvo pravo imaju npr. Hrvatske vode kada upravljaju javnim vodnim dobrom i regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama koje služe obrani od poplava (nasipi, brane, obaloutvrde i dr.).