Sudeći prema rečenom na današnjoj konferenciji o energetici u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatska bi čim prije trebala ići na popravni ispit kad je riječ o dinamici razvoja projekata obnovljivih izvora energije, na koje administracija PR-ovski stavlja najveći naglasak. Do 2025. imat ćemo 1.500 novih MW na mreži, ponovo je ustvrdio državni tajnik Ivo Milatić. Naveo je da je od 216 zahtjeva za energetska odobrenja do sada izdano odobrenja za čak 700 MW, za 125 MW samo ove godine, a 15 natječaja će biti objavljeno u četvrtak, pa će za mjesec dana to biti još stotinu MW. Neki „ozbiljni investitori“, koji su poslali papire u MINGOR nisu se udostojili pristupiti natječaju, kritizirao je Milatić. Svaki mjesec instalira se novih 5 MW fotonapona, kazao je i odvratio da će se investicije pojačati.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak kazao je da trenutno nema projekta za 400 kV transformatorsku stanicu u Lici, koja bi trebala pripomoći evakuaciji električne energije prema kontinentu, a o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa za dalekovode da se ne govori. Uzgred, taj bi se projekt trebao financirati prioritetno iz EU fondova, NPOO konkretno.
„Hrvatski kapaciteti su upitni. Probleme trebaju rješavati projektanti i industrija. Ja više ne mogu pratiti s koliko mi novih MW licitiramo, samo je jasno da će ulaganja u mrežu biti tema oko koje će još puno trebati raditi“, rekao je Kolak i dodao da je Končar u periodu 2012.-2022. utrostručio svoj rast, a okrenuti su sjevernoeuropskim tržištima gdje se administrativne barijere bitno brže uklanjaju nego u Hrvatskoj.
U razgovoru su i s ukrajinskim Ukrenergo, jer će trebati revitalizirati ukrajinsku EE mrežu. Izrazio je bojazan da zbog loše pripremljenosti i spore birokracije Hrvatska neće uspjeti iskoristiti silan novac iz aktualnih EU fondova, kako bi ojačala EE mrežu.
HEP traži financijsku stabilnost
HEP je s 800 mi. EUR-a do sada podnio teret energetske krize, kako bi energenti ostali cjenovno dostupni građanima i poduzetništvu. Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić u svom je govoru uporno naglašavao potrebu da HEP zadrži financijsku stabilnost i investicijski potencijal kako bi iznio brojne planirane investicije u obnovljivce i EE mreže. S 88% tržišnog udjela HEP je sada došao na 92.93%. „Šest mlrd. kuna je neviđeno opterećenje za poslovanje HEP-a. Srećom tvrtka je zbog kvalitetnog vođenja bila financijski i organizacijski spremna na to. Sada trebamo biti spremni na nastavak priljeva novih kupaca u proljeće, jer je E.On od 1. travnja najavio više cijene“, rekao je Barbarić.
Predsjednik Uprave E.On Hrvatske Andreas Roerig konstatirao je da se u ozračju intervencija i jako visokih cijena energije teško održati tržišnu utakmicu, no tvrtka je lani investirala više od 30 mil. EUR u sunčane elektrane. Kako kaže, „još je spremna za borbu“, a država bi trebala utjecati na smanjenje birokracije kako bi se ubrzalo i olakšalo priključenje elektrana.
Predsjednik Uprave INA-e Peter Ratatics kazao je da u narednim mjesecima ne očekuju potrese oko opskrbe dizelskim gorivom, a RN Rijeka trebala bi s radom početi u travnju. Sabina Škrtić iz ENNA Grupe je apelirala da se regulatorna pitanja oko cijene plina na vrijeme donesu da ne dođe do velikog udaca na cijene za građanstvo. Administrativne barijere trebalo bi smanjiti i procedure ubrzati, u cilju što brže tranzicije, naglasila je i ona.
