Energetska zajednica objavila je pojedinačne energetske i klimatske ciljeve za devet svojih članica, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ciljevi se odnose na povećanje udjela obnovljive energije u finalnoj potrošnji, smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti do 2030.. Individualni energetski i klimatski ciljevi objavljeni su nakon što je Ministarsko vijeće Energetske zajednice prihvatilo zajedničke ciljeve za devet članica, među kojima su uz zemlje zapadnog Balkana Gruzija, Moldavija i Ukrajina. kad je riječ o obnovljivcima zajednički cilj za sve članice je 31% u finalnoj potrošnji energije.
Ciljevi za energije kreću se od 27% za Ukrajinu do 52% za Albaniju. U odnosu na ciljeve za 2020. među zemljama zapadnog Balkana najveće povećanje planirano je za Crnu Goru, a najmanje za Bosnu i Hercegovinu (s 34% 2005. na 43,6% 2030.) Ako se ciljevi ostvare, Albanija i Crna Gora će 2030. godine polovicu finalne potrošnje energije pokrivati obnovljivim izvorima energije.
Smanjenje stakleničkih plinova
Ugovorne strane su prvi put dobile i ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Najveće smanjenje emisija predviđa se za Sjevernu Makedoniju - 82 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, dok je najmanje rezervirano za Kosovo - 16,3%. Ciljevi se odnose na neke domaće emisije, uključujući emisije iz poljoprivrede, šumarstva i drugih sektora u kojima se koristi zemljište (Land use, land-use change, and forestry - LULUCF), osim u slučaju Crne Gore, piše Balkan green energy news. Zajednički cilj za devet ugovornih strana je smanjenje emisija za 60,9 posto u odnosu na 1990.
Članice Energetske zajednice dobile su i ciljeve za potrošnju primarne i finalne energije, odnosno . Najveće smanjenje potrošnje primarne energije planirano je za Kosovo sa 4,7 na 2,7 milijuna tona ekvivalenta nafte. Isto vrijedi i kada je u pitanju konačna potrošnja energije. Zanimljivo je da će gotovo sve zemlje, osim Kosova, povećati potrošnju finalne energije. Vijeće ministara ranije je odlučilo ograničiti potrošnju primarne energije svih ugovornih strana na 129,88 milijuna tona ekvivalenta nafte za potrošnju primarne energije i 79,06 megatona za finalnu potrošnju.
