Obnovljivci i elektrifikacija prometa kao budućnost Hrvatske

Autor: N.D. Objavljeno: 29.05.2019. 🕜 15:10 Lokacija: Zagreb

INA planira FN elektranu a Plinacro želi iskoristiti potencijal LNG-terminala na Krku

Sa snažnom bazom u fosilnim gorivima i velikom proizvodnjom zelene električne energije u velikim hidroelektranama, hrvatske energetske tvrtke se polako pripremaju za zeleniju budućnost. U Plinacru računaju da će potrošnja plina u periodu do 2030. u Hrvatskoj ostati na istoj razini kao danas ili će vrlo blago rasti, a nakon te godine očekuje se pad potrošnje, rekao je Robert Bošnjak, rukovoditelj Službe strateškog razvoja danas na Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske. Stoga u Plinacru žele iskoristiti potencijal za povećanje transportiranih količina plina koji pred njih stavlja izgradnja LNG-terminala na Krku. Bošnjak kaže da će to povećati učinkovitost i iskorištenost plinskog sustava i pripremiti tvrtku za tranziciju iza 2030., kada će plinska infrastruktura moći transportirati dekarbonizirane plinove. 

Zeleni HEP

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da HEP do 2030. slijedi obnovljivi scenarij razvoja s namjerom povećanje postojeće proizvodnje iz OIE za 50%, čime bi se iz 1.500 MW nove instalirane snage proizvelo 6 - 9 milijardi zelenih kWh. Plan je do 2028. uložiti 3,6 milijarde kuna, od čega je uložena jedna trećina u revitalizaciju hidroelektrana, što će tvrtki donijeti 160 MW nove snage. Gradi se visokoučinkovita kogeneracija u Zagrebu, a u planu je i nova u Osijeku. HEP će ove godine izgraditi nekoliko integriranih fotonaponskih elektrana te će imati pedesetak njih na svojim objektima, za vlastitu potrošnju. Posljednji ovogodišnji natječaj za kupnju lokacija tj. projekata OIE bilježe značajan interes JLS i privatnih investitora, kazao je Barbarić.  

Zeleno možemo platiti 

Zoran Miliša iz RWE-a konstatirao je da uopće ne treba postavljati pitanje korištenja obnovljivih izvora energije, s obzirom da su cijene tehnologija pale i sada "zeleno možemo i platiti". Ipak, on smatra da nismo spremni za tranziciju, posebno za trend elektrifikacije u prometu i da se trebamo ubrzati. Maja Pokrovac iz Udruženja OIE istaknula je da se ne boji budućnosti, jer ona izgleda vrlo svijetlo. Navela je da će premijski sustav zaživjeti iduće godine i da Hrvatska treba iskoristiti sve svoje prirodne resurse. U tom smislu govorio je i ministar energetike Tomislav Ćorić, navevši podatak da Hrvatska uvozi 40% električne energije, 80% nafte i 60% plina, a cilj energetske strategije je smanjiti uvoznu ovisnost te diverzificirati dobavne pravce. 

INA planira FN elektranu

Hrvoje Glavaš je ispred INA-e govorio da se i ta tvrtka s većim brojem projekata sprema za obnovljivu budućnost - očekuje se donošenje konačne investicijske odluke za gradnju prve FN elektrane. Također, razmatra se potencijal za geotermiju te gradnju vjetroelektrana na plinskim platformama u Jadranu koje se više ne koriste. Također, INA-u zanima hvatanje i pohrana ugljika u iscrpljena ležišta te njegovo korištenje kroz EOR projekte, u čemu imaju dosta uspjeha. Ta kompanija planira na svojim benzinskim postajama u budućnosti ponuditi sva alternativna goriva pa tako i CNG i električnu energiju. 

Električna budućnost

Robert Krklec je ispred HEP Opskrbe govorio da od ukupno prodanih 8,3 TWh čak 60% električne energije ima predznak zelene energije, a u budućnosti se može očekivati razvoj tržišta uštedama u projektima energetske učinkovitosti no sve to treba pratiti regulativa. 

Neven Duić s FSB-a pozvao je donosioce odluka da prate trendove i donose razumne i brze odluke, pogotovo kada je riječ o elektrifikaciji energetike i elektromobilnosti, jer to tržište raste po stopi od 65% godišnje i već se računa da će 2025. 20% novih automobila biti električno. 

TAGOVI