"Prijedlog nove energetske strategije predstavlja veliki korak prema ostvarenju konačne vizije niskougljičnog gospodarstva i društva, i njome bismo trebali otvoriti put prema novom razdoblju energetske politike", rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac na otvaranju prošlotjedne konferencije Nova energetska strategija i održivo financiranje.
"Hrvatska je 2017. imala udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji od 27,3 posto, dok je prosjek EU iznosio 17, posto, no ti dobri pokazatelji nas ne smiju zadovoljiti i uspavati. Prema procjenama Europske komisije potrebno je oko 180 milijardi eura ulaganja godišnje kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani Pariškim sporazumom. Novom Strategijom se u Hrvatskoj predviđaju ulaganja između 380 i 460 milijardi kuna u razdoblju od 2021.-2050., odnosno 12 do 15 milijardi kuna godišnje, najviše u energetsku obnovu zgrada i izgradnju zgrada nulte energije", naglasila je Šćulac Domac, dodavši da će financiranje promjena biti veliki izazov.
Sigurna energija
"Posljednja strategija energetike iz 2009. pokrivala je razdoblje do 2020. godine, no u međuvremenu se naša geopolitička situacija promijenila i došlo je vrijeme za novu strategiju", istaknuo je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike. "Ušli smo u EU i dobili priliku za kreiranje zajedničke europske energetske politike. Došlo je do stvaranja energetske unije kojoj je cilj stvoriti okvir za sigurnu energiju, a potpisom na Pariški sporazum krenuli smo u borbu protiv globalnog zatopljenja. Energetska strategija nam mora postati čvrsti oslonac za osiguranje energetske neovisnosti, integraciju energetskih sustava s onima Europske unije, ali i praćenje održivog razvoja uz smanjivanje emisije stakleničkih plinova", naglasio je Validžić.
Najveći izazov za provođenje strategije bit će njeno održivo financiranje, rekla je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteu Hrvatska, na panelu posvećeno upravo toj temi. "Ova strategija ne ograničava investicije iz različitih izvora. Moramo raditi na modelima koji potiču uključivanje privatnog sektora kako bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave u dizanju kredita", izjavila je Jelušić Kašić.
Bez konkretnih brojki
Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac ističe kako u strategiji postoji poglavlje namijenjeno financiranju no ono je ležerno napisano, s EU fondovima kao glavnim izvorom novca i bez konkretnih brojki. "Ovaj dokument zato ne može biti od pomoći u programiranju EU fondova, a u njemu nema ni drugih izvora financiranja poput privatnih, javno-privatnih partnerstava i drugih ulagača spremnih za ulaganje u energetiku", ističe Domac.
Nacrt prijedloga strategije nalazi se na javnom savjetovanju do 20. lipnja, priopćeno je iz HGK. A panel rasprave s ove konferencije poslužit će za izradu mišljenja članica Hrvatske gospodarske komore, koje će se uputiti na savjetovanje.