Svijet se teško nosi s posljedicama klimavog oporavka od pandemije, rata u Ukrajini i rezultata sankcija na ruske energente, a da bi olakšale situaciju, u društvo se iz proračuna upumpava velik novac. Subvencije za fosilna goriva porasle su na rekordnih 7 trilijuna dolara prošle godine, pokazuje najnovije izvješće MMF-a, koji očekuje da će implicitne subvencije rasti kako zemlje u razvoju budu povećavale potrošnju fosilnih goriva.
Na to ukazuje najnovije izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (IFM) pod naslovom "IMF Fossil Fuel Subsidies Data: 2023 Update", u kojem se također navodi da subvencije za naftu, ugljen i prirodni plin koštaju ekvivalentno čak 7,1% svjetskog BDP-a. To je više od onoga što vlade godišnje troše na obrazovanje (4,3% globalnog prihoda) i oko dvije trećine onoga što troše na zdravstvenu skrb (10,9%).
Dvogodišnji veliki porast
Subvencije za fosilna goriva porasle su za 2 trilijuna dolara u posljednje dvije godine, dok su se eksplicitne subvencije (smanjivanje troškova opskrbe) više nego udvostručile na 1,3 bilijuna dolara. Prema MMF-u, potrošnja fosilnih goriva nameće ogromne troškove za okoliš, uglavnom zbog lokalnog onečišćenja zraka i štete od globalnog zatopljenja. “Velika većina subvencija je implicitna, budući da se ekološki troškovi često ne odražavaju na cijene fosilnih goriva, posebice ugljena i dizela”, navode.
Predviđa se da će te implicitne subvencije rasti kako zemlje u razvoju—koje obično imaju elektrane, tvornice i vozila koja zagađuju više okoliša, zajedno s gustim stanovništvom koje živi i radi u blizini tih izvora onečišćenja—povećavaju svoju potrošnju fosilnih goriva prema razinama naprednih gospodarstva.
“Kad bi vlade ukinule eksplicitne subvencije i uvele korektivne poreze, cijene goriva bi porasle. To bi navelo poduzeća i kućanstva da uzmu u obzir troškove zaštite okoliša pri donošenju odluka o potrošnji i ulaganju. Rezultat bi bilo značajno smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida, čišći zrak, manje plućnih i srčanih bolesti i više fiskalnog prostora za vlade.”
Međutim, ukidanje subvencija za gorivo može biti teško, napominje Fond. “Vlade trebaju jasno i pažljivo osmisliti, komunicirati i implementirati reforme kao dio sveobuhvatnog paketa politika koji naglašava prednosti. Dio povećanja prihoda trebao bi se iskoristiti za kompenzaciju ugroženim kućanstvima za više cijene energije. Ostatak bi se mogao iskoristiti za smanjenje poreza na rad i ulaganja te financiranje javnih dobara poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i čiste energije.”, smatra MMF.
