Od ukupno instaliranih obnovljivaca, proizvodnjom iz tek 179 MW sunčanih elektrana zadovoljavamo samo 0,6% potrošnje, a imamo 30% veću insolaciju od Njemačke. Hrvatska trenutno ima tri puta manje sunčanih elektrana od Slovenije, 25 puta manje od Mađarske i 650 puta manje od Njemačke. Ti podaci mogli su se čuti danas na konferenciji Poslovnog dnevnika na temu energetske krize. Prema Velimiru Šegonu iz REGEA-e, koji je citirao podatke EU Solar barometra, Hrvatska je po instaliranom W/stanovniku 2021. bila treća s donje strane europske ljestvice sa samo 26,9 W/stanovniku, dok Nizozemska kao prva ima 815 W/stanovniku.
Agilnost birokracije
Govoriti o propuštenim prilikama postaje pomalo deplasirano, jer državna administracija ne vidi problem u tome što se na podzakonske akte Zakona o tržištu električne energije čeka već godinu dana, a energetska odobrenja se još uvijek ne izdaju kao na traci. Veći broj sudionika okruglih stolova kad je riječ o obnovljivcima isticao je želju za što agilnijom birokracijom, navodeći kratke zakonske rokove za realizaciju projekata i presporu birokraciju kao kronično najveće izazove energetske tranzicije.
Dubravka Brkić iz HROTE-a navela je podatak da je do sada u godinu dana svojom voljom iz sustava poticaja izašla trećina postrojenja koja su bila pet ili manje godina prije kraja poticane proizvodnje, jer su shvatili da na tržištu ostvaruju bolju zaradu. Od 3,34 TWh ukupne poticane proizvodnje raskinuto je 1,3 TWh ugovorene proizvodnje. Brkić kaže da će tako "oslobođeni novac" HROTE, koji u budućnosti priželjkuje više natječaja za energetsku premiju, koristiti za poticanje inovativnih tehnologija kao što je pohrana energije u baterije i vodikova energetika.
Štednja na energiji
Energetska tranzicija u Europi bit će ubrzana zbog geopolitike, ali će biti bitno skuplja nego što bi bila da nije bilo pandemije i rata u Ukrajini, zaključili su sudionici panela. Svi oni pozdravili su Vladine mjere pomoći oko cijena energije, za gospodarstva i kućanstva, ali su naglasili da to predstavlja veliko opterećenje za Hrvatsku elektroprivredu te su upozorili da su umjetnim držanje cijena na preniskoj razini ugrozili potrebu za štednjom energije kao prioritetnom.
"Trebalo bi ušparati 5% vršnog opterećenja. Prvi i zadnji proizvedeni megavat različito koštaju i jedan od dionika ne može sam nositi teret krize, već ga treba raspodijeliti. Sustav je siguran i pouzdan ali treba razumjeti kontekst u kojem živimo koji je, kako vidimo, pun rizika za ključnu energetsku infrastrukturu. U tom smislu nismo daleko od četvrtog koraka u planu za otklanjanje poremećaja na tržištu koji predviđa rasterećenje sustava", rekao je Boris Markota iz HOPS-a koji smatra da nam interkonekcije u neku ruku daju lažni privid dostatnosti. Naglasio je da svakako treba ulagati u energetsku infrastrukturu bez koje nema energetske tranzicije, kao i u vlastitu proizvodnju.
Milatić o maržama na gorivu
Državni tajnik Ivo Milatić naglasio je da će država u kontinuitetu nastaviti sa stabilizacijskim mjerama kad je riječ o cijenama energije, u što su do sad uložene milijarde kuna. Tu će pripomoći činjenica da imamo vlastite proizvodnje plina, koja raste te da smo dobro povezani interkonekcijama tako da energije ne bi trebalo manjkati.
Uvodno je naveo da taman kad bi i znao, nema mandat govoriti o tome kako će država uređivati svoje odnose s MOL-om u INA-i, jer je to u "ingerenciji kabineta premijera Plenkovića". "Maksimalno ćemo zaštiti svojih 44% udjela u INA-i i nećemo dopustiti ovakve svinjarije (op. a. "slučaj Škugor). Hrvatska je INA-in plin za javnu uslugu pošteno platila prema formuli koju je izračunala HERA i to možemo lako braniti pred Europskom komisijom i bilo kojom arbitražom", rekao je Milatić. MINGOR će uskoro ići u relaksaciju trgovačkih marži na gorivu, a u planu je i nova Metodologija za izračun cijene plina u javnoj usluzi, kako bi kućanstva ostala zaštićena od cjenovnih potresa. Naveo je da će Hrvatska uskoro zaključiti ugovor o solidarnosti u opskrbi energijom sa Slovenijom, a takve ugovore iduće je godine potpisati i s mađarskom, Austrijom i Italijom.
Pavlović: Energetski plinski hub
Darko Pavlović iz Plinacra naglasio je da će iduće godine Europi nedostajati 30 mlrd. m3 plina te da energetska kriza nije nastala preko noći, već su do nje doveli povijesni potezi koji sežu i 40-50 godina u povijest, kada plin nije bio tako važan energent kao što je danas. "Zahvaljujući LNG terminalu Hrvatska ima potencijal osnažiti interkonekcije s Mađarskom, Slovenijom i Srbijom te postati energetski hub po osi Baltik-Jadran", rekao je Pavlović navodeći potencijalno tržište od 22 do 44 mlrd. m3 plina.
Modernizacija rafinerije Rijeka pretvorila se u pravi Rašomon, zaključio je Igor Dekanić. Davor Štern oštro je kritizirao činjenicu da je RN Rijeka u petomjesečnoj stanci, navodeći da država nije smjela to dopustiti u ovakvom stanju ugroze tržišta kojem se zapravo pogodovalo MOL-ovim rafinerijama, a igrom slučaja Mađarska trenutno ima problema s nestašicom dizelskog goriva.
