Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u siječnju 2016. godine, bilježi se godišnje smanjenje ukupne neto proizvodnje električne energije za 10,5%, čime je nastavljen negativan trend koji traje od svibnja prošle godine, a bio je nakratko prekinut u listopadu, kažu analize HGK. Siječanjski pad ukupne neto proizvodnje električne energije isključivo je rezultat pada proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (-21,1%, 60% ukupne neto proizvodnje) jer se kod termoelektrana (5,9%) te vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora (33,3%) bilježi porast proizvodnje. Usporedno sa spomenutim padom električne energije, bilježi se i trend rasta uvoza električne energije koji je u siječnju ove godine bio veći za 35,9% u odnosu na siječanj prošle godine. U siječnju ove godine nije zabilježen uvoz sirove nafte, kao ni u prosincu prošle godine. Kod proizvodnje sirove nafte zabilježen je rast od 5,7%, a prerada je smanjena za 59,7 %. Razina prerade sirove nafte u siječnju ove godine iznosi 48 tisuća tona i najmanja je još od veljače 2015. godine. Uz negativna kretanja prerade sirove nafte i proizvodnje naftnih derivata (-53,5%), u siječnju ove godine bilježi se najveća razina uvoza naftnih derivata (207.000 tona) od listopada 2008. godine, kada je uvezeno 210 tisuća tona. Cijene energije u potrošačkoj košarici, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI) pokazuju da trenutno imaju udio od 10,8%, što ukazuje na dublju deflaciju u Hrvatskoj. Cijene nafte bit će i u nastavku godine ključni deflatorni izravni i neizravni izvor pri formiranju indeksa potrošačkih cijena, pri čemu će njihov izravni intenzitet godišnjeg pada biti nešto slabiji nego prethodnih mjeseci zbog više baze i djelomičnog oporavka cijene. Naime, terminske cijene sirove nafte na svjetskom tržištu na godišnjoj razini trenutno su niže za oko 15%, što je upola niža stopa pada nego prije petnaestak dana, budući da su se od sredine veljače do sredine ožujka cijene podigle za oko 10 USD/barel te se vratile na razine s kraja prošle godine. Međutim, usporedno i povezano s nižim cijenama nafte (i usporenjem globalne potražnje), na godišnjoj razini niže su i cijene gotovo svih ostalih sirovina na svjetskom tržištu: MMF-ov indeks cijena sirovina u veljači nalazio se na najnižoj razini od 2004. godine, pri čemu su na godišnjoj razini cijene aluminija bile niže za oko 16%, plina za oko 40%, nikla za oko 43%, željeza za oko 26%, bakra za oko 20%, hrane za oko 9% itd.  No, kao i kod nafte, godišnji je intenzitet pada kod većine sirovina bio manji nego istog mjeseca prošle godine te je i pad ukupnog indeksa ublažen s -16% na -9%. Ovakvo kretanje svjetskih cijena sirovina, osobito nafte i hrane, predstavljaju osnovne zajedničke poluge pomicanja potrošačkih cijena nadolje na globalnoj razini. Zbog pada veleprodajnih cijena plina u Europi, od travnja bi se, prema najavama, trebale spustiti cijene plina za kućanstva 15-20%, što će biti dodatni novi deflatorni pritisak na potrošačke cijene (sada su cijene plina na godišnjoj razini manje za 10% te izravno smanjuju godišnju stopu indeksa potrošačkih cijena za 0,2 postotna boda).