Hrvatski seminar o tlačnoj opremi već 20 godina ispunjava očekivanja sudionika i donosi nove ideje za unaprjeđenje opreme pod tlakom potičući odgovorne institucije na suradnju u tom području punom posebnosti.
Naime, istaknuto je na 20. hrvatskom seminaru o tlačnoj opremi koji je u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING održan jučer u Zagrebu, oprema pod tlakom se zbog opasnosti za ljude, okoliš i materijalna dobra ubraja u iznimno osjetljivo i zahtjevno područje kojem se stoga mora posvetiti posebna pažnja.
Predsjednik Organizacijskog odbora tog seminara, prof. dr. sc. Srećko Švaić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske sekcije za opremu pod tlakom, ističe kako se sigurnost opreme pod tlakom postiže odgovarajućim zakonima i podzakonskim propisima, nadzorom nad proizvodnjom i uporabom i sustavnom edukacijom proizvođača, korisnika i nadzornih tijela.
"Kada je 2003. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, Hrvatska se obvezala da će svoje tehničko zakonodavstvo, sustav normizacije, mjeriteljstva, ocjene sukladnosti i akreditacije uskladiti s pravilima EU-a. Pri analizi dokumenata koje je trebalo preuzeti iz područja opreme pod tlakom uočeno je da, ako tu problematiku ne poznaju proizvođači, korisnici, a i odgovorni u pojedinim državnim institucijama nadležnim za to područje, neće biti jednostavno ostvariti prelazak na novu regulativu koja se suštinski razlikovala od dosadašnje", napominje.
Edukacija svih subjekata
Na inicijativu znalaca FSB-a i Ante Šimunovića, stručnjaka iz područja opreme pod tlakom i dugogodišnjeg djelatnika i rukovoditelja u Inspekciji parnih kotlova i Odjela za posude pod tlakom Državnog inspektorata i tvrtke ENERGETIKA MARKETING iz Zagreba, donesena je odluka o pokretanju hrvatskih seminara o tlačnoj opremi.
"Svrha Seminara, prema zamisli autora, bila je edukacija svih subjekata koji su na bilo koji način vezani za opremu pod tlakom kako bi se čim prije ostvario cilj prihvaćanja europskog tehničkog zakonodavstva iz područja opreme pod tlakom u hrvatsko tehničko zakonodavstvo. Ideju su podržali (tadašnje) Ministarstvo gospodarstva, u čijoj je nadležnosti to područje, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija i Služba nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom Državnog inspektorata i svi veći proizvođači i korisnici opreme pod tlakom u Hrvatskoj", objašnjava.
U 2004. godini započeo je rad na novim pravilnicima kojima su preuzete europske direktive o jednostavnim tlačnim posudama (SPV), opremi pod tlakom (PED), pokretnoj opremi pod tlakom (TPED) i aerosolnim raspršivačima. Ti su pravilnici bili spremni za objavu 2005., a objavljeni su tek 2008. godine, kada su se ostvarile pretpostavke za njihovu provedbu, a to su bile ustrojena tijela za ocjenu sukladnosti i Agencija za opremu pod tlakom.
Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom objavljen je 2017. godine te je tako završila priča duga 10 godina i periodički pregledi opreme pod tlakom konačno su bili stavljeni na tržište, kao što je to uobičajeno u drugim članicama EU-a.
"Da bi se osigurala njegova korektna primjena, uz Pravilnik su pripremljene Tehničke upute koje, kako je bilo navedeno u njihovom uvodu, 'služe kao referenca za osiguranje njegove dosljedne primjene'. Danas se na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nalazi četvrto izdanje Tehničkih uputa, kojima su obuhvaćene sve aktivnosti bitne za inspekciju opreme pod tlakom", ističe.
Izobrazba inspektora
Po objavljivanju Pravilnika koji je dugo boravio 'u ladici', nastavlja, bilo je odmah vidljivo da su nužne određene izmjene, tako da je prijedlog novog Pravilnika usklađen u Hrvatskoj sekciji za opremu pod tlakom napravljen početkom 2018. godine. U njemu je bila predviđena izobrazba inspektora i njihovo razvrstavanje u stupnjeve ovisno o stažu u području opreme pod tlakom.
"Na žalost, i taj je Pravilnik 'spavao u ladici' sve do 2020. kada je objavljen u Narodnim novinama. Novim su Pravilnikom, koji je i danas na snazi, osim izobrazbe inspektora, definirane i obveze izvođača pripreme za područja boca za disanje i ronjenje i vatrogasnih aparata i druge aktivnosti poput područja aktivnosti inspekcijskih tijela s obzirom na broj i kvalifikacije inspektora, uvođenja neregistrirane opreme u registar opreme pod tlakom i prihvaćanje Tehničkih uputa kao podloge za ujednačavanje postupaka periodičkog pregleda", napominje, dodajući kako je donošenjem novog Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti, koji traži reviziju svih pravilnika iz područja opreme pod tlakom, stvoren prostor za izmjene i dopune sada važećeg Pravilnika.
"U tom je smislu Hrvatska sekcija za opremu pod tlakom već u siječnju 2022. pokrenula aktivnosti za te izmjene, razmjenjujući mišljenja s inspekcijskim tijelima i nadležnim ministarstvom. Na žalost, i taj je put izostala suradnja s Državnim inspektoratom", ističe.
Bitno smanjenje intervencija
Od zacrtanih aktivnosti, dodaje, ni danas neke još nisu započete ili se u njihovoj provedbi pojavljuju određeni problemi.
"Primjerice, za izobrazbu inspektora još se čeka odgovor nadležnog ministarstva. Za izobrazbu su pripremljeni svi materijali i odabrani predavači i ispitivačka komisija. Izobrazba izvođača pripreme za vatrogasne aparate i boce za disanje i ronjenje redovito se odvija, što je dovelo do bitnog smanjenja intervencija Državnog inspektorata. Evidencija vatrogasnih aparata i boca za disanje i ronjenje odvija se u hodu. Još nije poznato kako će se rješavati područje opreme pod tlakom u svjetlu novog Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti", naglašava.
Robert Blažinović, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt MINGOR-a, kaže kako se pravilnici ne mogu mijenjati, već se isključivo može donijeti novi zakonski propis. "U tom kontekstu će vrlo vjerojatno uslijediti i naša buduća razmišljanja i postupci i to se u ovom trenutku razmatra te ne bih išao u detalje", ističe.
Objedinjavanje sustava
Ivanka Boras, redovita profesorica na FSB-u, ističe nekoliko problema koji se pojavljuju kod ovlaštenih inspekcijskih tijela, uvažavajući zahtjeve temeljnih dokumenata - važeći Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom visoke razine opasnosti iz 2020., Tehničke upute i preporuke za provođenje aktivnosti periodičkih pregleda ispitivanja opreme pod tlakom (4. izdanje iz listopada 2020.) i Normu 17 020.
Tako se u jednom od tih temeljnih dokumenata navodi da inspekcijsko tijelo koje je dio pravnog identiteta, tj. organizacije koja obavlja neke druge aktivnosti osim inspekcijskih mora biti prepoznatljivo unutar te organizacije. Također, u njima je navedeno da u slučaju kada je inspekcijsko tijelo dio organizacije s pravnim identitetom koja provodi neke druge aktivnosti, odnos između tih drugih aktivnosti i inspekcijskog tijela mora biti jasno određen.
"Primjerice, inspekcijsko tijelo je akreditirano za provedbu više vrsta inspekcijskih aktivnosti, ali iz različitih područja, ne samo opreme pod tlakom, i za to sve je predviđen jedinstven sustav osiguravanja kvalitete te za to pripadajuće dokumentacije. Međutim, u praksi je to objedinjavanje sustava često samo formalno. Naime, ponuda koja se šalje naručitelju kao objedinjeni dokument, dakle, koja obuhvaća sve ono što naručitelj traži za više različitih poslova, nema jedinstvenu formu zapisa. Vrlo često su izostavljeni i jako bitni podaci za područje opreme pod tlakom ili su netočno navedeni", objašnjava.
'Rastegnut' znak akreditacije
Također, u široj ponudi se pojavljuje, kaže ona, 'rastegnut' znak akreditacije. To znači da znak pokriva one aktivnosti koje nisu akreditirane pa se potom stječe krivi dojam kako sve ono što je navedeno u toj ponudi pokriva akreditacija, a zapravo to nije tako, ističe.
Zatim, u jednoj od ključnih točaka koja se odnosi na osoblje navodi se kako inspekcijsko tijelo zapošljava dovoljan broj osoba s odgovarajućim kompetencijama, ima ugovor s njima, što uključuje, kada je to potrebno, osobe sposobne za profesionalnu prosudbu o sukladnosti za izvedbu, vrstu, razinu i obujam inspekcijskih aktivnosti.
"Primjerice, inspekcijsko tijelo obavlja periodičke preglede ispitivanja opreme pod tlakom svih vrsta, no tu se pojavljuje nekoliko problema. Naime, jedan od njih je da periodičke preglede obavlja osoba koja ne zadovoljava zahtjeve Pravilnika. To znači da inspekcijsko tijelo nema dovoljan broj osoba s traženim kvalifikacijama, bez obzira na to radi li se o izostanku formalnog obrazovanja, dakle, govorimo o točno utvrđenim strukama – strojarskoj odnosno brodograđevnoj, da osobe nemaju dodatnu izobrazbu koje se traži - vizualnu kontrolu ili ultrazvuk, da nemaju odgovarajuće radno iskustvo u području opreme pod tlakom ili pak nemaju odgovarajuće dodatne izobrazbe inženjera za zavarivanje, tj. nemaju odgovarajuće dozvole", naglašava.
Na koncu, u sklopu Tlačne opreme 2023. održan je okrugli stol na kojem se razgovaralo o iskustvima iz provođenja pregleda, ispitivanja i inspekcija opreme pod tlakom i, među ostalim, prijedlozima za poboljšanje struke i stanja takve opreme.
