Nakon što je dosegla rekordnu razinu od 96,78 posto u 2020., ovisnost Europske unije o uvozu sirove nafte i naftnih derivata pala je na 91,67 posto u 2021. godini. Ta je vrijednost druga najniža od 1990., nakon povijesnog minimuma od 91,66 posto koji je zabilježen u 1999. godini. Svaka daljnja promjena pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu i sljedećih političkih odluka Europske unije odrazit će se na podatke za prošlu godinu.
Pritom valja naglasiti kako je u promatranom razdoblju Hrvatska uvećala ovisnost o uvozu sirove nafte. Naime, u 2020. ovisnost Hrvatske o uvozu sirove nafte i naftnih derivata iznosila je 73,7 posto, a godinu dana kasnije 78,4 posto.
Ovisnost o uvozu zabilježena u 2021. u EU-u bila je kombinirani rezultat promjena u neto uvozu (-0,3 posto), pri čemu su i uvoz i izvoz porasli za 3,4 posto i 9,2 posto, te bruto raspoložive energije (rast za 5,3 posto). Primarna proizvodnja također se promijenila te je bila manja za 5,7 posto, ali ima daleko manji utjecaj na pokazatelje zbog svoje relativno niske razine.
Pad ovisnosti je, k tomu, podržan korištenjem 20,4 Mtoe (milijuna tona ekvivalenta nafte) zaliha nafte, što je najveće godišnje povlačenje ikad zabilježeno i ekvivalentno je 4,1 posto bruto raspoložive energije.
Primarna proizvodnja i izvoz
Konkretno za sirovu naftu, bitnu primarnu robu za petrokemijsku industriju i proizvodnju transportnih goriva, ovisnost o uvozu smanjivala se dvije uzastopne godine, stojeći na 95,2 posto u 2021., ispod razina zabilježenih od 2015. godine, objavio je statistički ured EU-a Eurostat.
Smanjenje zabilježeno u 2021. rezultat je povećanja neto uvoza (za 1,6 posto) i bruto raspoložive energije (rast za 2,5 posto). Ostale varijable, poput primarne proizvodnje i izvoza, također su se promijenile (smanjenja za 6,1 posto, odnosno za 11,6 posto), ali imaju manji utjecaj s obzirom na relativno niske razine.
Na pad ovisnosti također je utjecala potrošnja zaliha sirove nafte od 4,9 Mtoe, neuobičajeno visoka potrošnja, koja je, međutim, bila ekvivalentna samo 1,1 posto bruto raspoložive energije.
Najniža točka
Nadalje, proizvodnja sirove nafte u EU-u u 2021. nastavila se smanjivati, dosegnuvši najnižu točku od 17,5 milijuna tona (Mt), što je za šest posto manje nego u 2020. godini, javlja Eurostat.
Između 1990. i 2004. proizvodnja sirove nafte je varirala, ali je uvijek bila iznad 34,5 Mt, dosegnuvši vrhunac 2004. s 41,7 Mt. Gotovo 20 godina kasnije smanjila se za više od polovice.
Najveći proizvođači nafte u EU-u u 2021. bili su Italija (4,8 Mt), Danska i Rumunjska (svaka s 3,2 Mt).
U usporedbi s 2020., proizvodnja je smanjena u sve tri zemlje: za 10 posto u Italiji, za osam posto u Danskoj i za četiri posto u Rumunjskoj.
U Hrvatskoj je također smanjena proizvodnja. Točnije, u 2020. bilo je proizvedeno nešto manje od 0,6 Mt, a godinu dana kasnije 0,565 Mt sirove nafte.
