Cijene nafte su u porastu i taj trend bi se u idućoj godini trebao nastaviti, zaključeno je na Janafovoj konferenciji koja se bavi izazovima u naftnoj industriji, a trenutno se održava u Zagrebu. Analitičar Eugene Lindell iz JBC Energya konstatirao je da će sve više ruske nafte naći svoj put do Azije, a za razliku od prethodnih godina kada je proizvodnja u Rusiji rasla, iduće godine može se očekivati stagnacija u proizvodnji. Novi standardi u pomorskom prometu pak idu za gorivima s minimalnom količinom sumpora, a Europu, u kojoj je čak 15 rafinerija prestalo s radom, zapljuskuju jeftini naftni proizvodi iz SAD-a i Azije. Općenito, veliki problem rafinerijama u regiji radit će problem rješavanja teškog ostatka, za što mnogi nisu spremni. NIS je upravo pokrenuo gradnju postrojenja za obradu teških ostataka koji bi u 2019. trebalo biti dovršeno, a INA je još jednom odgodila konačnu investicijsku odluku o tom projektu. Rafinerija u Bosasnakom Brodu plinoficirat će se iduće ili tek 2019. godine, rečeno je na panelu na kojem je gostovao Novak Damjanović iz Optima grupe, koji nije detaljnije govorio o nastavku modernizacije te rafinerije koja šalje zagađenje preko granice. Sve to će utjecati na profitabilnost naftnih kompanija u regiji. S druge strane, u regiji nedostaje logistike za UNP, koji porezno nije prepoznat kao alternativno gorivo. Prvi čovjek Janafa Dragan Kovačević je istaknuo da je nafta u godinu dana poskupjela za 50%. Ta kompanija je s MOL-om i Transpetrolom realizirala projekt naftovoda Janaf Adria za uvoz nafte za JI Europu. Janafov cilj je stvaranje integriranog energetskog tržišta i povećanje konkurentnosti kroz sve projekte na Omišlju te kroz razvoj Adriatic spot tržišta, koji bi omišaljski terminal srednjoročno mogao pozicionirati kao dominantni za trgovanje naftnim derivatima na Mediteranu. Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je nužnost stvaranja pozitivne regulatorne sfere za rad Janafa. Ministar energetike Tomislav Ćorić najavio je da će skorašnje usvajanje izmjena Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika potaknuti investicije u istraživanja a nova energetska strategija trebat će odgovoriti na izazove optimizacije energetskog miksa a da istovremeno bude usuglašena s niskougljičnom strategijom i strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Iako je vidljiva zabrinutost, zanimljivo je da analitičari trenutno ne vide značajnu prijetnju za naftnu industriju od električnih vozila iako se već sada zna da će već 2025. svaki drugi prodani automobil u EU biti električni. Računa se da će 2030. u Europi četvrtina automobila koristiti alternativna goriva, ali i dalje će 89% svih vozila koristiti benzin i dizel, za kojim je nagon "dieselgatea" primjetno počela opadati potražnja, kao i za dieselskim motorima. Zamrle investicije u proizvodnju i istraživanja ugljikovodika već su oživjele, no idućih godina nafte će na tržištu biti nešto manje. Marino Velan iz Vitola kaže da trend niskih cijena uglavnom nije bio tako loš za industriju, dok je posebno pogodovao trgovcima koji su prodavali više i radili s dobrim maržama. Razdoblje niskih cijena nafte sada je gotovo i tome će se tržište trebati adaptirati, kao i sve većem pritisku u smjeru čistijeg transporta. "Svi investiramo i nismo spremni poslati fosilna goriva u penziju", istaknuo je Velan.