Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je na radnom sastanku sa slovenskim premijerom Robertom Golobom među ostalim razgovarao o proširenju LNG-ja na Krku i gradnji novog bloka nuklearne elektrane Krško.
Kako su potvrdili obojica predsjednika vlada, ispunjeni su svi uvjeti za potpisivanje sporazuma o energetskoj solidarnosti između dvije države, posebno što se tiče plinskih veza. Sporazum bi nakon usuglašavanja teksta trebao biti potpisan uskoro u Zagrebu, pri posjeti premijera Goloba. Sporazum je od vitalnog interesa za susjednu zemlju, koja ga je već potpisala s italijom. Slovenija je mali potrošač plina, a Hrvatska ima dobavne kapacitete za gravitirajuću regiju.
Potpisivanje ugovora predstavlja posljednji način osiguranja opskrbe zaštićenih kupaca u slučaju krize u opskrbi plinom i bilo je predviđeno krajem prošle godine. Njime će se regulirati osnove za provedbu mehanizma solidarnosti između država članica Europske unije za pomoć u opskrbi plinom zaštićenih kupaca. To se može aktivirati u krajnjem slučaju nakon što je država poduzela sve moguće mjere kako bi osigurala opskrbu svojih zaštićenih kupaca, uključujući prekid isporuke plina svim svojim nezaštićenim kupcima. Sporazum bi se odnosio na obje strane, pa bi Slovenija mogla tražiti pomoć od Hrvatske i obrnuto, piše RTV Slovenija.
Razgovaralo se kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom, složila su se dva premijera. Golob je istaknuo da postoji više opcija kao i da se moraju uskladiti konzorciji kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke. Rekao je da lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin, misli Golob..
Gradnja hrvatskih plinovoda iz europskih sredstava
Hrvatska vrlo brzo diže kapacitete s 3,1 mlrd. m3 plina godišnje na 6,1 mlrd., a sama troši 2,8 mlrd. m3 plina godišnje.
“Ideja je Hrvatska da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciji, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, a iz Hrvatske direktno još prema Mađarskoj i BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti. Spremni smo terminal na Krku unaprijediti u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjeeuropski značaj. Suradnja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku… Naši će eksperti pripremiti rješenja.”, rekao je premijer Plenković, javlja HRT.
Slovenija je raspoložena surađivati s Hrvatskom kad je riječ o gradnji novog bloka elektrane u Krškom. Suradnja u vezi s NE Krško je dobra, a za gradnju drugog bloka te elektrane postoji interes s obje strane, rekao je Golob. Prema njegovom mišljenju, glavno pitanje u području nuklearnih tehnologija jest hoće li EU uspjeti ovu tehnologiju klasificirati kao čistu tehnologiju i osigurati sredstva za njezin razvoj. Kada ta rješenja budu poznata, značajno će se šire otvoriti i vrata za konkretan projekt u Krškom, smatra Golob.
