Tamošnja Vlada je 15. ožujka uvela regulaciju cijena goriva i trajala je do kraja travnja, nakon čega su cijene ponovno "zamrznute" 11. svibnja. Dosadašnja mjera vrijedi do zaključno 10. kolovoza. Kao rezultat mjere, tada kupci nisu osjetili značajniji rast cijena sirove nafte. Cijena litre benzina tada bi skočila na oko 1,62 eura po litri, a dizela bi prešla granicu od 1,8 eura po litri.
Nakon uvođenja regulacije, litra dizela koštala je 1,54 eura, a benzina 1,5 eura. Krajem ožujka Vlada je također ograničila veleprodajne cijene benzina, jer su male benzinske crpke izvještavale o neodrživim cijenama, a trgovcima naftom također je naloženo da prodaju gorivo unatoč reguliranim cijenama. Učinila je to temeljem Zakona o kontroli cijena, koji također propisuje da država može nametnuti odgovarajuću naknadu tvrtkama koje im prouzrokuju "znatnu štetu".
Petrol i MOL traže odštetu
Prema informacijama N1 Slovenija, slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek već je obećao trgovcima naftom odštetu za izgubljena sredstva, no Petrol i MOL nisu željeli govoriti o visini štete i rekli su samo da je bila "jako velika". Što je s INA-om, koja također ima dvoznamenkasti broj benzinskih postaja u Sloveniji, ne govori se. Već u razdoblju regulacije tvrtke su tjedno izvještavale ministarstvo o visini štete. Odabrana metoda regulacije problematična je u nekoliko aspekata. N1 piše da je slovesnki način regulacije bio neobičan u usporedbi s drugim zemljama. Tako je sredinom ožujka Vlada snizila cijene više nego u većini europskih zemalja, a tjedan dana nakon izbora povukla je regulaciju, dok druge vlade mjere produljuju barem do ljeta. Mnogi se stoga pitaju je li nedavna deregulacija odgovor vlade na parlamentarne izbore.
Zapravo, velik dio financijskog učinka regulacije 'koristili' su stranci. Prema našim informacijama, trgovci naftom su tijekom regulacije primijetili i peterostruko povećanje potražnje stranih autoprevoznika te nekoliko desetaka posto veću potražnju na graničnim benzinskim postajama.
Naravno, ne može se zanemariti činjenica da je Vlada takvim sustavom zadirala u slobodno tržište i poslala loš signal investitorima. Na kraju, ali ne i najmanje važno, na početku regulacije male crpke su čak upozorile da će možda morati zatvoriti svoje poslovanje. Vlada bi mogla (kao što je to učinila Francuska) uvesti subvencioniranje cijena goriva, mogla bi smanjiti trošarine ili PDV, piše N1 Slovenija.
