"Takva inicijativa trebala je poteći od tužilaštva, a da ono potom da zadatak policiji da rasvijetli okolnosti pod kojima je prodaja izvršena. Do toga, međutim, nije došlo" ukazuje Beljanski. Sumnju u zakonitost ugovora o prodaji NIS-a imao je svojevremeno i Savjet za borbu protiv korupcije, koji je Vladi tada proslijedio upozorenje da prirodna bogatstva ne smiju biti predmet privatizacije. "Zaprepastilo me je to što su ugovorom o prodaji NIS-a bila obuhvaćena i naftna polja, prirodno bogatstvo koje se po našim zakonima, prije svega po Zakonu o privatizaciji, ne smije prodati. Savjet je napisao izvještaj Vladi u kom stoji da se obligacionim ugovorom ne može raspolagati prirodnim bogatstvima, ali čak ni povratnu informaciju nismo dobili" kaže za Danas članica Savjeta Jelisaveta Vasilić i dodaje da je sporno i to što je ograničena čak i naknada za eksploataciju naftnih izvora.
U javnosti se u vrijeme prodaje osporavala i cijena za 51% dionica, koja je, tvrdili su mnogi, daleko ispod procijenjene vrijednosti cijele kompanije, koja se kretala oko dvije milijarde eura. Dužnosnici su tada ukazivali da se to "kompenzira" time što se Gazpromnjeft, obavezao na ulaganje od preko pola milijarde eura, što je i realizirano, piše portal 021.
Privatizacija NIS-a pod sumnjom
Osnovan je posebni istražiteljski tim koji će ispitati činjenice i okolnosti privatizacije srpske ...
