Japanska dilema
Japan je uvijek vodio računa o preporukama pariške agencije, ali sada tamošnji ministar industrije, gospodarstva i trgovine Hiroshi Kajiyama istaknuo je da se dio vlade ne slaže s preporukama IEA. Japan je usvojio cilj o nula emisija ugljičnog dioksida do 2050. ali se muči da formulira plan kako do toga doći. Nuklearna energija je nakon Fuksuhime jako izgubila na popularnosti, a obnovljivci bi na brdovitom Japanu bili relativno skupi, piše FT.
Japan se na sastanku G-7 prošloga tjedna složio prestati s ulaganjima u prekograničnu gradnju termoelektrana na ugljen, a sjetimo se - japanski Marubeni trebao je graditi HEP-ov TE Plomin C - no Japan nije specificirao datum nakon kojega će se odreći ugljena na domaćem terenu.
Energetska nesigurnost
Keith Pitt, australski ministar za sirovine, istaknuo je pak da su prethodni IEA izvještaji naglašavali veću ulogu ugljena, a novi scenarij nije dovoljno uzeo u obzir tehnologiju za hvatalje i pohranu ugljika. "Ugljen i plin nastaviti će biti velik dio australskog energetskog miksa", rekao je Pitt. Ta otočna zemlja koristi javni novac za jeftinu proizvodnju energije iz plina kako bi potaknula oporavak od pandemije i opire se međunarodnim pritiscima da postavi svoje nulte ugljične ciljeve.
Protivnika ima i u Norveškoj, i to na vlasti i u opoziciji. Ministrica za naftu Tina Bru je izjavila da s globalne perspektive "neće napraviti razliku ako Norveška zaustavi svoje naftaške aktivnosti", ističući da je moguća proizvodnja s manje emisija nego u mnogim drugim zemljama. Međunarodna udruga za nuklearnu energiju scenarij je nazvala "vrlo nepraktičnim", a Svjetska udruga za ugljen nerealističnim. Međunarodna unija za plin (IGU) rekla je da IEA izvještaj može napraviti veliki rizik za energetsku sigurnost. "Vidimo značajne poremećeje u opskrbi energijom, prometu te značajan rast poreza na energiju", izjavio je Andy Calitz, čelnik IGU, piše FT.
