Za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisijskih kvota namijenjenih za prodaju putem dražbi za razdoblje od 2021. do 2025. godine na razini 12.623.000 emisijskih jedinica (a jedna emisijska jedinica predstavlja pravo na emisiju 1 tone ugljičnog dioksida). U planu se navodi iznimno konzervativna cijena ETS kvota od 30 eura/t za sve godine od 2021.-2025., temeljem čega se projeciraju prihodi na razini 2,86 milijardi kuna. Od tih novaca u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će se uplatiti 2,72 mlrd. kn, a 143 mil (5%) u državni proračun. Ipak, konačna suma bit će i veća - 2,90 mlrd. kuna jer je tom novcu dodano vieš od 189 mil. kn od viška prihoda od dražbi emisijskih jedinica do 2020.
U nacrtu prijedloga raspodjele novca 1,58 mlrd kn trebalo bi ići u niskougljičnu tranziciju, 500 mil. kn u neenergetski sektor, uključujući gospodarenje otpadom, 710 mil. u prilagodnu klimatskim promjenama i 105 mil. u istraživanje i razvoj i prekogranične projekte.
U novom nacrtu Zakona o obnovljivim izvorima energije (koji je još na javnom savjetovanju) kao izvor financiranja poticaja za obnovljivce naveden je novac dobiven od dražbi emisijskih kvota, što bi značilo da bi dio novca od prodaje kvota išao u HROTE, tako da naknada za OIE koju plaćaju potrošači električne energije raste bitno sporije. Uz to treba znati da se trenutno ETS kvotama u Leipzigu trguje za cijenu višu od 50 EUR/t, što znači da bi prihodi u naredenim godinama mogli biti znatno veći od projiciranog u ovom Planu.
Šteta od klimatskih promjena
Sredstvima prikupljenima putem prodaje na dražbi, financiraju se i mjere iz Akcijskog plana za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja i Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama.
Daljnje smanjenje emisija
Ukupni cilj smanjenja emisija do 2030. godine od -40 % u odnosu na razinu emisija u 1990. godini raspoređen je na način da sektori u EU ETS-u imaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini EU-a od -43 %. Za sektore izvan EU ETS-a, cilj EU-a je ostvariti smanjenje emisija od -30 % u odnosu na razinu emisija u 2005. godini, pa su tako za svaku državu članicu određene godišnje kvote za razdoblje 2021. - 2030., na temelju načela solidarnosti, uzimajući u obzir različite mogućnosti država članica da financiraju mjere prema njihovom bruto domaćem proizvodu (BDP).
Cilj smanjenja emisija u sektorima izvan EU ETS-a za Republiku Hrvatsku iznosi -7 % u 2030. godini, u odnosu na razinu emisija u 2005. godini.
Europsko vijeće je u prosincu 2020. godine usvojilo novi, povećani cilj EU-a do 2030. godine, a to je smanjenje emisija stakleničkih plinova, za najmanje 55 % u odnosu na razinu emisija u 1990. godini.
To znači da će se i ciljevi Republike Hrvatske za sektore izvan EU ETS-a povećati, a mogli bi se postrožiti i ciljevi za obnovljive izvore energije te energetsku učinkovitost. To će značiti strože i zahtjevnije uvjete poslovanja za gospodarske subjekte uključene u EU ETS.
