Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić podsjetio je da je 1988. bilo predviđeno da zagrebačke toplane umjesto plina koriste ugljen i to bez sustava za pročišćavanje zraka, do čega na sreću ipak nije došlo. Isto tako, konstatirao je da bi TE Plomin C na plin smanjilo investiciju za 50%, skratilo vrijeme izgradnje, a stupanj iskorištenja elektrane u kombiniranom procesu iznosio bi 58%. Emisije CO2 bile bi manje, kao i naknade koje bi za njih trebalo plaćati.
"Imamo plinski sustav za transport 6,5 milijardi m3 plina, a koristimo 3 milijarde m3 plina. Priča se o Južnom toku, a mi plin ne koristimo. Činjenica je da je cijena plina po jedinici energije veća nego cijena ugljena, no treba uzeti u obzir da će cijena emisijskih kvota znatno rasti, a mi ćemo imati tehnologiju koja će za 30 godina biti muzejski primjerak, a ne energana", rekao je Šunić i dodao da će samo za uvozni ugljen trebati osigurati 4 milijarde eura. Bivša ministarica zaštite okoliša Mirela Holy rekla je da joj je drago da nije trebala potpisati rješenje o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš, što bi vjerojatno kao ministrica morala potpisati, jer njen osobni stav ne smije utjecati na proces donošenja odluka.
"Slažem se da je izbor tehnologije najslabija točka tog projekta. Hrvatska treba graditi plinske elektrane, ali mora imati i TE na ugljen u slučaju plinske krize, pri čemu mislim da je najbolja tehnologija IGCC, zbog toga što se elektrana u slučaju nedostatka ugljena može prebaciti na plin", rekla je Holy. Toni Vidan iz Zelene akcije zaključio je da je prva runda u "borbi" protiv TE Plomin C dobivena jer je HEP dobio tek "drugorazredne partnere", a u narednih 9 mjeseci uslijedit će lokalni izbori, što zelenima može ići u prilog. Predstavnici HEP-a nisu nazočili tom skupu.
