Godine 2019. godine Malta (97%) bila je EU članica s najvećim udjelom fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, a slijede Cipar i Nizozemska (oba 92%), Poljska (90%), Irska (89%), Grčka ( 86%) i Luksemburg (82%). Većina ostalih država članica imala je udjele između 60% i 80%, a prosjek je 71%. Hrvatska je 2019. bila na 70% ovisnosti o foislnim gorivima, a valja naglasiti da su od 27 članica samo Švedska (32%), Finska (43%) i Francuska (50%) imale udjele ispod 60%. Zanimljivo je da je Hrvatska 1990., otkada počinje Eurostatova statistika, imala 81,4% bruto dostupne energije iz foislnih goriva, a to je svih ovih godina kontinuirano variralo uglavnom se krećući oko 77-72%, da bi od 2018. palo na 70%.
Rast i pad
Od EU u posljednjih 10 godina, samo je Litva povećala svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji za 10 postotnih bodova na 66% u 2019. Najveći pad od 19% izmjeren je u Danskoj s 83% na 64%, a slijede je Estonija i Finska, obje za 13%.
Neki su i povećali svoju ovisnost. Uspoređujući 2019. s 2018., samo su dvije države članice EU-a, Latvija i Austrija, povećale svoj udio fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji, svaka za 1 pp. Podaci o osam zemalja ostali su isti. Među ostalim zemljama, najveći pad zabilježen je u Estoniji s 12 postotnih bodova, Slovačkoj s 4 postotne točke, slijede Belgija i Danska, svaka s po tri postotna boda.
