Strateška procjena utjecaja na okoliš daje određena ograničenja i preporuke kojih se ovlaštenici dozvola moraju držati prije započinjanja bilo kojih aktivnosti. Međutim, prije svakog zahvata u fazi istraživanja ovlaštenici dozvole su dužni zatražiti Ocjenu utjecaja na ekološku mrežu kada su u pitanju seizmička snimanja, kao i Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš kada su u pitanju istražna bušenja. Navedene Ocjene su obvezujuće a istražne radnje smiju se provoditi pod uvjetima i na način kako će Ocjene nalagati. Ako se utvrdi komercijalno otkriće nafte ili plina, potrebno je napraviti Procjenu utjecaja na okoliš koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole kao i izradu Glavnog rudarskog projekta prije početka same eksploatacije. Procjena utjecaja na okoliš je također bezuvjetno obvezujuća te se s eksploatacijom može započeti isključivo ako ista utvrdi da nema štetnih utjecaja na okoliš.
Prijašnji istražni prostori obuhvaćali su priobalje i otoke, novim prijedlogom osigurali smo da se istražni prostori odmaknu minimalno 10 km od obale i 6 km od otoka te su identificirana ograničenja istražnih prostora na kojima se istražne radnje ne mogu odvijati ili se pak mogu izvoditi uz posebne uvjete. U prošlosti istražna bušenja rađena su ne samo u podmorju već i na otocima kao što su Vis, Lastovo i Dugi Otok. Kada je riječ o financijskim koristima simulacija novog financijskog modela pokazuje da je financijska korist od eksploatacije za Republiku Hrvatsku u prosjeku 55:45 posto za investitora. "Prijašnjim modelom, koji je bio na snazi do veljače 2014. godine, koristi za RH su bili 5%, a za investitora 95%.
Ako primjerice uzmemo u obzir proizvodnju u 2013. godini od 1,3 milijuna barela ekvivalenta nafte u državni je proračun uplaćeno 365,7 milijuna kuna, dok bi novim financijskim modelom za tu količinu država prihodovala 3,8 milijardi kuna", navodi Dorić i naglašava da je AZU otvorena za sve informacije i konstruktivne sugestije.
