Cijene električne energije za građanstvo i male poduzetnike mogle bi ostati iste i nakon što 30. rujna isteknu Vladine mjere pomoći, a na stolu je prijedlog, o kojem će se tek raspravljati u Banskim dvorima, da se ukinu ili smanje subvencije za električnu energiju za najveće gospodarstvenika.
Jutarnji to doznaje iz razgovora sa sugovornicima iz Vlade, iako se svi oni još uvijek ograđuju s obzirom na to da ništa nije konačno i na stolu je nekoliko prijedloga.
Postoji, jasno, i prijedlog da sve ostane kako je i sada, no s obzirom na to da je Europska komisija u svojim zadnjim preporukama u okviru proljetnog semestra Hrvatskoj predložila da se do kraja godine ukinu potpore zbog energetske krize, a da uštede koje su s tim povezane treba koristiti za smanjenje deficita, moglo bi doći do izmjena u novom paketu koji se priprema i koji bi trebao biti objavljen u rujnu.
Rast cijena na burzama
Komisija je predložila i da u slučaju nužne potrebe za mjerama potpore zbog povećanja cijene energije treba osigurati da one budu ciljane i da štite ranjiva kućanstva i poduzeća, da budu fiskalno priuštive i zadrže poticaje za energetsku štednju, piše Jutarnji list.
Paket koji je na snazi do 30. rujna razlikuje kućanstva i poduzetnike: kućanstva s polugodišnjom potrošnjom do 2500 kilovatsati plaćaju struju 59 eura/MWh, a ona iznad te granice 88 eura/MWh. Mali poduzetnici plaćaju 62 eura/MWh za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh i njih je više od 80.800, dok oni veći koji troše iznad 250.000 kWh na polugodišnjoj razini plaćaju od 180 do 230 eura/MWh i ta je stavka zapravo najizdašnija u paketu jer od ukupno 596 milijuna eura subvencija za struju, čak 60%, odnosno 348 milijuna eura otpada na velike poduzetnike.
A čini se da će mjere i dalje biti potrebne jer se cijena struje na burzi ponovno počela dizati. Za zadnji kvartal ove godine strujom se trguje po cijeni od 129 eura/MWh, dok je prvi kvartal 2024. u porastu, i sad je na 152 eura/MWh, međutim cijena za drugi kvartal 2024. već je niža od one za prvi. Takav trend je očekivan, ali ne vidi se katastrofa koja se ne energetskim burzama dogodila 2022. i 2023.
“Mjere će biti ciljano usmjerene prema onima koji su u najvećoj potrebi. Naime, ako se tržište stabilizira, mjere moraju biti više ciljane i imati snažan antiinflacijski učinak jer ne smijemo podgrijavati inflaciju pretjeranim intervencijama”, pojašnjavaju Jutarnjem u Vladi.
Napominju da se o tome tek raspravlja i da treba voditi računa o tome kojim intervencijama spriječiti rast cijena za građane i gospodarstvo, a da se opet ne dogodi da se cijene dižu unatoč pomoći Vlade.
“Inflacija pada u nekim područjima, ali ne dovoljno brzo i ne svugdje. Vlada je dala mehanizme kod energije, ali vidimo i dalje neopravdano dizanje cijena. Vlada će i dalje koristiti mehanizme za suzbijanje inflacije. To će biti fokus paketa, da sve ovo što radimo, poput dizanja plaća i mirovina, ne "pojede" inflacija. Mjere će biti ciljane da se pomogne građanima, a istovremeno na neki način strože u inflatornim učincima” pojašnjavaju u Banskim dvorima.
Tu je i otvoreno pitanje dokapitalizacije HEP-a vrijedne čak 900 milijuna eura, koja još čeka odobrenje Europske komisije. U Vladi nitko ne spominje reazultate “screninga” EK, ali neslužbeno se može čuti da bi taj Vladin potez trebao dobiti zeleno svjetlo. Međutim, činjenica je da je Hrvatska najveći uvoznik električne energije u EU, sa i dalje podkapacitiranim obnovljivcima i nestimulativnim zakonodavstvom koje bi trebalo preokrenuti taj trend i učiniti zemlju energetski samodostatnom u brzom roku, što je nasušno potrebno.
