Ugljen do 2030. neisplativ u EU

Autor: M.E. Objavljeno: 03.07.2018. 🕜 14:07 Lokacija: London, Velika Britanija

EU bi mogla uštedjeti 22 mlrd. EUR napuštanjem ugljena do 2030.

U travnju Velika Britanija, peto najveće gospodarstvo u svijetu i mjesto početka industrijske revolucije na ugljen, nije koristila ugljen 55 sati, a tjedan dana kasnije 76 sati, što je najdulje razdoblje od kraja 19. stoljeća te time najavila početak kraja za ugljen u Europi. Untaoč uvođenju sustava trgovanja emisijskim jedinicama i poticajnim cijenama (feed-in tarife) EU još uvijek ima oko 280 termoelektrana na ugljen u pogonu. Više od 200 njih je staro 30 godina ili više, a one će se najvjerojatnije zatvoriti kada će se suočiti sa strogim novim ciljevima za smanjenje emisija u EU, osobito onima iz Pariškog sporazuma. Jedanaest država članica EU-a zatvorile su termoelektrane na ugljen ili objavile da će obustaviti svu proizvodnju električne energije pomoću ugljena, a to su: Francuska do 2023., Italija i Velika Britanija do 2025. i Nizozemska do 2030. godine. Te zemlje imaju ukupno 35,5 GW snage termoelektrana na ugljen, približno 22% ukupne proizvodnje električne energije u EU. Dok se trošak termoelektrana na ugljen povećava, cijena obnovljivih izvora energije sve više pada pa su se tako ujednačeni troškovi električne energije iz sunčanih i vjetroelektrana spustili ispod troškova korištenja ugljena za proizvodnju električne energije u 2017. godini, čineći takve 'zelene' izvore najjeftinijom opcijom. Također, takva situacija je promijenila energetski miks EU-a, gdje se količine korištenja ugljena za proizvodnju električne energije već petu godinu zaredom smanjuju. Trenutačno je najmanje 2,5 GW vjetroelektrana i sunčanih elektrana bez poticaja naručeno ili već u izgradnji diljem Europe. Budući da obnovljivi izvori smanjuju cijene električne energije u EU, rastući udjeli obnovljivih izvora 'jedu' energiju koju proizvode termoelektrane na ugljen, a takve nefleksibilne elektrane ne mogu zadovoljiti ciljeve u smanjenju emisija, zbog čega trenutačni ugljen koji se koristi postaje neisplativ. Prema izvješću londonskog istražnog centra 'Carbon Tracker Initiative', EU bi mogla izbjeći gubitke od 22 milijarde EUR napuštanjem termoelektrana na ugljen do 2030. godine u skladu s njezinim ciljevima prema Pariškom sporazumu. Carbon Tracker također je izjavio da je 54% proizvodnje energije iz ugljena u EU negativni novčani tok, koji će se do 2030. godine povećati na 97%. Operativni troškovi u industriji ugljena bi mogli biti veći od izgradnje kopnenih vjetroelektrana do 2024. godine i sunčanih elektrana do 2027. godine, uz pohranu energije koja bi dodatno smanjivala potražnju za ugljenom. Enel, najveća europska komunalna tvrtka, najavila je 2017. planove za zatvaranje svih svojih termoelektrana na ugljen između 2020. - 2030. godine i samo se fokusirati na 'čistu' energiju. Njemačka i Poljska, kao dva najveća potrošača ugljena u Europi, čine 55% ukupne proizvedene električne energije iz ugljena u EU-a, s kapacitetom od 80 GW. Njemačka je obećala da će do 2019. napustiti korištenje ugljena s postojećih 50,4 GW termoelektrana na ugljen i još 3,1 GW koji se planiraju ili su u izgradnji. Poljska, koja se i nije baš pridržavala zadanih ciljeva za smanjenja emisija ima već instaliranih 6,4 GW vjetroelektrana i planira novih 8 GW odobalnih vjetroelektrana. No, i dalje se u Poljskoj nalazi 29,4 GW termoelektrana na ugljen i još 9,1 GW koji se planiraju ili grade. Carbon Tracker procjenjuje da bi ranim napuštanjem ugljena u proizvodnji električne energije Njemačka mogla izbjeći gubitak od 12 mlrd. EUR, a Poljska 2,7 mlrd. EUR. Dok je gotovo 160 GW kapaciteta proizvodnje električne energije na ugljen trenutno u pogonu diljem EU, 71 GW je otkazano između 2010. - 2017. godine. Od 2016. godine 16,1 GW termoelektrana na ugljen je zatvoreno, a još 12,2 GW se planira zatvoriti čime bi ukupni kapaciteti se popeli na 28,4 GW, tvrdi pokret za zaštitu okoliša Europe Beyond Coal, a objavio je Forbes.

TAGOVI