Započeli su radovi na projektu 'Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba'. Radi se o jednom od najznačajnijih projekata na zagrebačkom toplinarskom sustavu u posljednjih nekoliko desetljeća. Projekt ostvaruje HEP Toplinarstvo i njime će se do 2023. godine zamijeniti čak 68,5 km postojećih, dotrajalih vrelovodnih cijevi novima. Pri tome će se koristiti suvremena tehnika beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, što je rješenje koje će s jedne strane značajno ubrzati radove, a s druge olakšati pogon i održavanje cjelokupne toplinarske mreže.
Zamjena čak trećine zagrebačkih vrelovoda
Duljina postojeće mreže vrelovoda u Zagrebu iznosi 227,3 km, što znači da će se u naredne dvije godine provesti zamjena čak trećine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 700 mil. kuna, od čega se 421,5 mil. kuna sufinancira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Očekuje se da će se projektom povećati energetska učinkovitost zagrebačkog toplinarskog sustava i povećati pouzdanost opskrbe toplinskom energijom. Istodobno će se smanjiti toplinski i gubici zbog potrebe za nadopunom ogrjevnog medija, a smanjit će se i emisije štetnih tvari u okoliš. Kada radovi budu gotovi, zahvaljujući primjenu nove tehnike smanjit će se broj hitnih intervencija na sustavu, a time će se ujedno povećati zadovoljstvo krajnjih kupaca električne energije.
Procjenjuje se da će toplinski gubici biti manji za 28%, a gubici ogrjevnog medija za 47%, dok bi broj hitnih intervencija trebao biti manji za čak 90%.
Radovi zahtijevaju strpljenje i razumijevanje građana
No, tako opsežni radovi na vrelovodu u naredne će dvije godine dovesti i do povremenih isporuka toplinske energije za pripremu potrošne tople vode kod većine zagrebačkih potrošača toplinske energije iz toplinarskog sustava. Pri tome će se radovi izvoditi isključivo izvan sezone grijanja, tj. u razdoblju svibanj - rujan, što znači da neće biti poteškoća u opskrbi toplinom za grijanje. Ipak, gotovo sigurno je da će radovi uzrokovati i određene poteškoće u prometu.
Zbog svega toga je na prigodnoj svečanosti kojom je obilježen početak radova predsjednik Uprave HEP-a, Frano Barbarić, dipl. iur. građane Zagreba zamolio za razumijevanje. Uz to, istaknuo je da to nije jedino ulaganje u razvoj zagrebačkog toplinarskog sustava jer se već sljedeće godine može očekivati puštanje u pogon novog plinskog kombi-kogeneracijskog bloka u EL-TO Zagreb i pripadajućeg spremnika topline, što će značiti dodatnu sigurnost u opskrbi grada toplinskom, ali i električnom energijom. No, to nije sve jer, kako je čelnik HEP-a dodatno naglasio, nakon dovršetka svih tih radova na 1/3 zagrebačkog toplinarskog sustava, uslijedit će radovi i na preostalom dijelu, a to bi sve trebalo biti završeno do 2027. godine.
