Fond je ovu godinu započeo s rekordnim plasmanom sredstava u programe za koje se uvijek zbog interesa traži euro više, kao što su financiranje energetske obnove kuća i održive mobilnosti. Kakav efekt očekujete od ovih programa?
Svi ovi programi dio su politika Vlade kojima se potiče smanjenje potrošnje energije i ublažavaju posljedice klimatskih promjena. Oni na neki način počivaju na pojedincu i njegovoj investiciji u bolju energetsku učinkovitost doma ili kupnji niskougljičnih vozila. Naravno da to u startu košta i zato je tu država preko Fonda osigurala izdašna sredstva kako bi se ta ulaganja što prije isplatila. I zato za njih uvijek vlada iznimno veliki interes. No ono što je uz rekordne iznose možda još bitnije je i kontinuitet u financiranju. Svi oni građani koji možda ovu godinu nisu uspjeli na vrijeme pripremiti potrebnu dokumentaciju i dobiti sredstva imat će šansu da to ostvare kroz različite programe u nekom budućem razdoblju.
Javni poziv za energetsku obnovu kuća potrošen je u dan i pol, a onaj za električna vozila trajao je svega nekoliko sati. Iznenađuje li vas baš tako veliki odaziv jer ipak se radi o ulaganjima koja su za neke građane još uvijek nedostižna zbog nemogućnosti osiguranja vlastitog udjela sredstava?
Za energetsku obnovu kuća zaprimili smo skoro 12 tisuća prijava i za očekivati je da će svi oni koji imaju potpunu dokumentaciju i udovoljavaju uvjetima dobiti sredstva. Upravo nam je to i bio cilj - isfinancirati sve spremne projekte. Građani su mogli dobiti do 60 % sredstva, odnosno čak do 62.120 eura što je stvarno veliki iznos. Ako uzmete u obzir i činjenicu da obnovljena kuća – više štedi i više vrijedi, vlastiti dio investicije se vraća i kroz niže režijske troškove. Slično je i s električnim vozilima. S godinama ponuda raste i cjenovno se ti automobili uz poticaje Fonda približavaju benzincima i dizelašima. Stoga se i građani sve više odlučuju na kupnju ekološki prihvatljivijih vozila. Do kraja godine će više od 2200 novih energetski učinkovitih vozila biti na našim cestama što ubrzava dekarbonizaciju prometa. Ako električne automobile još punite strujom iz Sunca, zatvorili ste krug i osigurali energetsku neovisnost svog kućanstva.
Kakva je financijska situacija trenutno u Fondu, pošto se moglo vidjeti da ste dosta sredstava prenijeli iz prošle godine u ovu?
Poslovanje Fonda je stabilno, a naša financijska situacija na prihodovnoj strani je više nego zadovoljavajuća. Investicijska sredstva planiramo prema našim javnim pozivima te ugovorenim projektima. Nama je trenutno opticaju više od 30 tisuća projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koji se sa 740 milijuna eura sufinanciraju nacionalnim sredstvima Fonda. Uz to preko našeg Posredničkog tijela kontroliramo i oko tri tisuće projekata čija vrijednost samo ugovorenih EU sredstava iznosi oko 4,5 milijardi eura, od kojih su neki poput modernizacije elektroenergetske mreže ili jačanja plinske infrastrukture strateški važni za naš cjelokupni energetski sustav. Sve su to višegodišnji projekti koji imaju svoj tijek izvođenja radova i čija dinamika ovisi često i o uvjetima na tržištu, primjerice radnoj snazi, dobavljivosti materijala, dugotrajnosti postupaka javne nabave i sl. To se odražava i na naš novčani tijek, koji je u velikoj mjeri upravo ovisi o dinamici aktivnosti korisnika naših sredstava. No, imamo izbalansiranu situaciju na prihodovnoj i rashodovnoj strani te sve svoje obaveze u potpunosti i na vrijeme servisiramo.
Novi prihod Fonda je i naknada od viška tržišnih prihoda koje su ostvarili energetski subjekti. Koliko sredstava ste prihodovali iz te osnove i kako ih trošite?
U prošloj smo godini na temelju Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije imali poseban program sufinanciranja namijenjen ugradnji fotonaponskih elektrana. Naime, upravo je intencija i bila da se naplaćena naknada od ostvarenog ekstra profita investira u fotonaponske elektrane u kućanstvima. Svi koji su prošle godine ugradili fotonaponske kolektore i dobili suglasnost HEP-a za njihovo puštanje u pogon retroaktivno su mogli ostvariti pravo na poticaje u ukupnom iznosu od 12,4 milijuna eura.
U nekim zemljama se kad pričamo o korištenju obnovljivih izvora energije u kućanstvima razvio koncept energetskih zadruga. U Hrvatskoj je malo takvih primjera, no vidimo da vani taj koncept dobro funkcionira. Može li to i kod nas postati raširenija praksa?
Energetske zadruge su u Hrvatskoj još uvijek u začetku, međutim uređivanjem zakonskog okvira omogućeno je da zadruge počnu aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu. Trebalo bi pojednostavniti još neke procedure oko registracije samih zadruga, no generalno to je jako dobra priča. To je odličan način za potaknuti investicije građana u smjeru zelene energije. Spomenuo bih križevačke sunčane krovove koji su primjer projekta građanske energije i grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije. I na ovaj način možemo mijenjati solarnu sliku Hrvatske i razvijati projekte koji pomažu održivom razvoju lokalnih zajednica i Fond to svakako podupire.
Jedan od novih izvora financiranja za naša poduzeća je Modernizacijski fond. Energetska učinkovitost uz poticanje obnovljivih izvora energije jedna je od okosnica ovog programa. Kakav je interes naših poduzeća za ovaj program i mislite li da su i naše tvrtke u ovoj situaciji, a i uz uvođenje ESG izvješćivanja, nekako drugačije počele promišljati svoje poslovanje odnosno ulogu koju u njemu ima održivost?
Preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Fonda pokrenuta je dodjela sredstava iz Modernizacijskog fonda, u okviru kojeg su tvrtkama na raspolaganju značajna sredstva, ove godine čak oko 200 milijuna eura. Prošle je godine iz tog je izvora odobreno skoro 43 milijuna eura za fotonaponske elektrane u industriji, a potpisani su ugovori za 162 takva projekta. Uskoro nastavljamo s daljnjim sufinanciranjem takvih projekata u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu te nam je na raspolaganju novih 40 milijuna eura. Osim toga, u pripremi je i program ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovite kogeneracije u prerađivačkoj industriji vrijedan 80 mil. eura, a u drugoj polovici godine će se raditi i na programu financiranja elektrana za javne isporučitelje vodnih usluga, vrijednom 70 mil. eura te sličnom programu za davatelje javne usluge sakupljanja otpada, koji bi trebao biti vrijedan oko 10 milijuna eura.
Spomenuli ste odvajanje otpada. Za Hrvatsku postoji rizik da neće ostvariti ciljeve za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog i ukupnog ambalažnog otpada za 2025., navela je Europska komisija u Izvješću za rano upozoravanje o otpadu. Količina prikupljenog otpada je u porastu, a dinamika izgradnje centara za gospodarenje otpadom je spora i prati je dosta kontroverzi. Od prošlog ljeta imamo i novi Plan gospodarenja otpadom 2023.-2028., kakve su novosti?
Hrvatska se kao članica EU obvezala na poštivanje svih direktiva i ciljeva vezanih za otpad. Kad pričamo o gospodarenju otpadom ciljevi nisu svrha sami po sebi: primarni cilj je čist i zdrav okoliš, zaštita vode, tla i zraka. Tome će doprinijeti i uređeni sustav gospodarenja otpadom koji neće generirati beskorisno smeće nego vrijednu sirovinu koja će se koristiti za daljnju preradu i tako biti dio resursno učinkovite ekonomije kojoj težimo. Želim naglasiti kako nema niti jednog grada ni općine koji od Fonda ili Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije dobio sredstva za unapređivanje svoje komunalne infrastrukture.
Država je zadnjih par godina osigurala više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava za sanaciju odlagališta, kao i za izgradnju reciklažnih dvorišta, kompostana, sortirnica i postrojenje za reciklažu građevinskog otpada. Nabavljeno je 1,5 milijuna kanti i kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada. Izgrađena su i četiri centra za gospodarenje otpadom dok su ostali su u nekoj od izvedbenih faza ili u projektiranju. Naglasio bih da je Vlada preko Fonda uspješno riješila i varaždinske bale, problem koji je tom gradu bio uteg skoro osamnaest godina.
Koliko su ta ulaganja utjecala na porast odvojeno prikupljenog otpada?
Da, sve ta ulaganja utjecala su da stope odvojeno prikupljenog otpada iz godine u godinu rastu. Ako analiziramo zadnjih pet godina vidimo da smo u tom segmentu narasli za čak 18 %, što je rast među većima u Europi. Trenutno smo na 46 %, a očekujem da ćemo u ovoj godini sigurno još dodatno rasti. Uz to Hrvatska ima jedan od bolje uređenih sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada, tu mislim na depozitni sustav povrata ambalaže u trgovine, zatim, otpadnim gumama, električnim i elektroničkim otpadom, otpadnim automobilima, baterijama i dr. Prikupljamo i recikliramo preko 85 % tih vrsta otpada. Naše tvrtke koje se bave oporabom takvog otpada tržišni su lideri cirkularne ekonomije u ovom dijelu Europe.
Cilj je do 2035. godine samo 10 % obrađenog komunalnog otpada deponirati na odlagalištima. Razvijene europske zemlje, koje često ističemo kao predvodnice u korištenju zelenih tehnologija i koje imaju najniže stope odlaganja otpada na odlagalištima koriste energetsku oporabu otpada od koje u Hrvatskoj mnogi zaziru. Ima li nekih konkretnijih naznaka da će se otpad i u Hrvatskoj uskoro koristiti kao energent?
Prioritet svakako treba dati preveniraju stvaranja otpada i poticanju ponovne uporabe, a kroz odvojeno sakupljanje i sortiranje otpada potrebno je u što većoj mjeri koristiti njegove vrijedne sirovine. Dakle, zalažemo se za dosljedno poštivanje hijerarhije u gospodarenju otpadom, što je uostalom i određeno našim zakonskim i planskim okvirom. No energetsku oporabu treba početi razmatrati u kontekstu zaokruživanja cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom. Upravo u tom smjeru razmišljaju u Šibeniku, koji planira nadogradnju CGO Bikarac, u sklopu kojeg će biti energana u kojoj će se otpad i mulj pretvarati u toplinsku i električnu energiju. Bit će to prvi cjeloviti centar za gospodarenje otpadom koji će uključivati sve sastavnice kružnog gospodarenja, budući da će otpad postati novi izvor energije. Fond u cijelosti s tri milijuna eura financira izradu projektne dokumentacije i sigurno je da će, kad se jednom taj projekt realizira, biti putokaz i drugim CGO-ovima da ostatni otpad pretvore u energiju, a ne da skupo plaćaju trošak njegovog zbrinjavanja.
Sve veći broj gradova u Europi suočava se s toplinskim ekstremima što je evidentna posljedica klimatskih promjena. Kako bi na neki način pokušali ublažiti te posljedice velika sredstva ulažu se u zelenu infrastrukturu. I Fond je prije dvije godine započeo s programom koji ste nazvali Zelena strana ulice, koji je jedan od vaših „bestsellera“. Za koje sve programe, s ciljem smanjenja rizika od šteta koje mogu prouzročiti klimatske promjene, jedinice lokalne samouprave traže sufinanciranje?
Najviše ugovorenih projekata odnosi se na ozelenjavanje urbanih područja. Tu su još i projekti ozelenjivanja nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnja javnih slavina s pitkom vodom, projekti urbanih vrtova, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza, sustavi za sakupljanje kišnice, ali i projekti informiranja javnosti i edukacije o klimatskim promjenama. Do sada smo podržali 122 projekta za koje je osigurano 28 milijuna eura. Ove je godine na raspolaganju bilo novih 17 milijuna, a za pojedini projekt će biti moguće dobiti i do 350.000 eura. Slični projekti mogli su se prijaviti i za EU sufinanciranje putem javnog poziva Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za poticanje razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom zgrada. Ozelenjivanje urbanih područja zahtijeva promišljeno planiranje i daje odličnu mogućnost za mijenjanje, odnosno oplemenjivanje gradskih vizura. Siguran sam da će uz sve ove poticaje u mnogim gradovima i općinama uskoro niknuti nove „zelene strane ulice“.
