Ovih dana je došlo do značajne promjene u vlasništvu MET Grupe, 20% vlasništva preuzeo je Keppel Corporation. O kakvom je partneru riječ i što to znači za buduće poslovanje Grupe?
MET Grupa i dalje je u većinskom vlasništvu menadžmenta, što osigurava kontinuitet i nastavak rasta i razvoja Grupe. Našu ambicioznu viziju i priliku za razvoj vlastitog poslovanja u Europi prepoznao je naš novi strateški partner, singapurski Keppel Corporation koji od 16. siječnja ove godine sudjeluje u vlasničkoj strukturi Grupe s 20 posto udjela. Ulazak Keppel Corporationa u vlasničku strukturu dodatno je osnažio financijske pozicije MET Grupe, budući da se radi o uglednom partneru koji upravlja s više od 300 milijardi dolara i ima iskustvo u energetskim projektima. MET već ima potrebne timove stručnjaka, znanja i sustave za takve akvizicije, a dodatni kapital je osiguran ovim strateškim partnerstvom. Ova transakcija je dokaz kako smo na najboljem putu da postanemo energetska tvrtka budućnosti i provodimo strategiju MET Grupe te da predvodimo konsolidaciju europskog energetskog tržišta.
Donosi li novi partner i neke promjene u poslovanje, i kako će se to odraziti na poslovanje MET grupe na hrvatskom tržištu?
Novi partner dodatno će ojačati financijsku poziciju Grupe, što će nam omogućiti još aktivniju ulogu na energetskim tržištima Europe. Lokalna strategija nam je usmjerena na prodaju prirodnog plina industrijskim potrošačima, odnosno poslovnim subjektima. MET Croatia koristi sve prednosti Grupe i, konkurentnim ponudama na hrvatskom tržištu, iz godine u godinu uspješno povećava broj kupaca i količine isporučenog plina. U 2019. ostvarili smo zadane ciljeve te je poslovni rezultat na očekivano pozitivnoj razini, a nadamo se da će se taj trend nastaviti i u 2020. godini. MET Croatia će i dalje težiti što povoljnijim energetskim uslugama, još većoj sigurnosti opskrbe i, jednog dana, širem portfelju usluga koje nudimo krajnjim korisnicima, što je moja velika želja.
Prema očekivanjima, Hrvatska će i u 2021. imati velik broj distributera i tek par opskrbljivača. Je li to dobro te kako će se to odraziti na krajnju cijenu plina koju će plaćati građani?
Na hrvatskom tržištu trenutno posluje tridesetak distributera prirodnog plina, što je velika brojka, s obzirom na veličinu tržišta. Rastu izazovi zbog čega je već nekoliko opskrbljivača napustilo domaće tržište plina i struje. Smatram da je razdoblje u kojem je najniža cijena igrala glavnu, a ponekad i jedinu ulogu, iza nas i da će u budućnosti opstati samo oni koji razviju dobro upravljanje rizikom i fleksibilnost u poslovanju. U segmentu kućanstva na cijene će najviše utjecati najavljena potpuna liberalizacija tržišta, odnosno deregulacija cijene, zbog koje će konsolidacija opskrbe biti neizbježna. Energetske tvrtke prolaze kroz veliku transformaciju te će krajnjim kupcima svih energenata, ne samo plina, morati ponuditi cjelokupna i inovativna rješenja. Navedeno će sigurno dodatno povećati razinu kvalitete energetskih usluga te će krajnji kupci od toga najviše profitirati.
MET Grupa vlasnik je najvećeg mađarskog distributera plina TIGÁZ. Lani ste rekli da vas zanimaju akvizicije i u Hrvatskoj. Što ste do sada po tom pitanju poduzeli i kakav je vaš stav o konsolidaciji distribucije koja je vrlo spora i otežana nizom okolnosti i čimbenika koji, čini se, nemaju puno veze s tržištem?
Okrupnjavanje je neizbježno i ono se, kao što vidimo na tržištu, već polako i događa. To nas ne treba čuditi jer je za približavanje kupcima i ponudu složenijih usluga važna integracija, a ona je sve nužnija kako se bliži potpuna liberalizacija tržišta. Europsko regionalno tržište ima značajan utjecaj i na naša tržišta, a i tu svjedočimo rastućoj konkurenciji. Sigurno i održivo poslovanje danas zahtijeva složenije procese i sve sofisticiranije sustave upravljanja rizicima, a vidimo da u takvoj okolini manje tvrtke sve češće bankrotiraju ili ih preuzimaju veće kompanije. Smatram da je od iznimne važnosti prepoznati pravi trenutak za prodaju manje učinkovite tvrtke, budući da je teško konkurirati velikim sustavima koji nude bolje opcije krajnjim korisnicima. Zainteresirani smo za akviziciju distributera plina, ako se pokaže da je poslovni model kompatibilan s našim i ako tu tvrtku vidimo kao dodanu vrijednost za našu kompaniju. Kod razmatranja kupnje određene tvrtke je primarna valorizacija iste, a ta svakako mora odražavati realno stanje i poziciju te tvrtke na tržištu. Svjedoci smo da to nije slučaj, stoga do sad nismo realizirali kupnju. Ponavljam, nas zanima kupnja distributera, ali cijena mora odražavati vrijednost koju taj distributer donosi kompaniji lokalno, ali i MET Grupi.
Što se može očekivati s cijenama plina na veleprodajnom tržištu u bliskoj budućnosti s obzirom na obilje plina na tržištu te nove transportne pravce koji su u izgradnji ili su već pušteni u rad?
Godina 2019. je bila iznimno dinamična i zanimljiva za europsko tržište plina jer je fokus bio usmjeren na produljenje tranzitnog ugovora između Rusije i Ukrajine, koji je isticao 1. siječnja 2020. godine. Zanimljivo je kako je tranzit preko Ukrajine pokrivao gotovo polovicu ukupne ruske isporuke plina u Europu. Samim tim, očekivao se potencijalno veliki problem u regiji kojim bi i Hrvatska bila pogođena. Zbog straha od nove ukrajinsko-ruske krize i zastoja u opskrbi, mi smo se dobro pripremili i napunili naša skladišta u regiji, ali, srećom, nismo bili primorani testirati takvu situaciju jer je, nakon dugih pregovora, sporazum ipak postignut 30. prosinca prošle godine. Također, neizvjesnost oko produljenja tranzitnog ugovora između Rusije i Ukrajine potaknula je europske plinske kompanije da, umjesto povlačenja plina iz skladišta u zadnjem kvartalu 2019. godine, plin ostave u skladištu. Tako, krajem siječnja, imamo situaciju u kojoj je u Europi uskladišteno 20-ak milijardi prostornih metara plina više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slikovito rečeno, radi se o količini koja je ekvivalent oko osam godišnjih potrošnji plina u Hrvatskoj. Uz to, potrošnja plina je slabija zbog blage zime te je ovakav rasplet srušio cijene plina u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S novom infrastrukturom koja se razvija poput LNG terminala u Europi, Sjevernog toka 2 i Turskog toka, srednja i istočna Europa će postati dio globalnog tržišta plina te je pred nama jako uzbudljivo razdoblje. Najveći izazov u sljedećih nekoliko godina je stvaranje ravnoteže između potreba kupaca za duljim ugovornim razdobljima, ciljeva kompanija da povećaju svoju konkurentnost na tržištu i neizvjesnost regionalne sigurnosti opskrbe.
Projekt LNG terminala na otoku Krku je u izgradnji i uskoro će biti u funkciji. Kako gledate na njega i prepoznaje li MET Grupa tržišni potencijal budućeg terminala u Omišlju?
Zadovoljni smo što projekt LNG terminala u Omišlju ide dalje. To je važan energetski projekt za Hrvatsku i Europu jer novi dobavni pravac povećava sigurnost opskrbe i otvara nove tržišne prilike. Očekuje se početak rada u siječnju iduće godine te aktivno pratimo kako se projekt razvija. Za uspjeh na zahtjevnom tržištu LNG-a, osim specifičnih znanja, potrebno je imati lokalnu prisutnost, odnosno tržište za plasman plina i globalni LNG desk, a kao trading kompanija jedini smo u regiji koji posjeduju oboje. Vladina politika usmjerava razvoj projekta, a MET Croatia ga pozdravlja i prepoznaje potencijal budućeg terminala. MET Grupa aktivno prati globalni rast potražnje za ukapljenim prirodnim plinom i iz dana u dan povećava količine isporučenog LNG-a. Prognoze koje smo radili prije pet godina u vezi s LNG-om ostvaruju se: regionalna tržišta LNG-a pretvaraju se u jedinstveno globalno tržište pa je velika vjerojatnost da će Europa imati vodeću ulogu u definiranju razine cijena na ovom tržištu.
Hoće li MET Croatia i u Hrvatskoj razvijati projekte energetske učinkovitosti ili proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora?
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i projekti energetske učinkovitosti spadaju u strateške interese MET Grupe. Dosad su provedeni različiti projekti u tom segmentu na brojnim tržištima na kojima djelujemo, što nam daje potrebna iskustva i znanja, primjenjiva u Hrvatskoj. Intenzivno radimo na pronalasku dobrih projekata i vjerujem da ćemo se uskoro i u Hrvatskoj aktivirati po tom pitanju, imajući u vidu da, ubrzanim razvojem tehnologija, uspješnost takvih projekata sve manje ovisi o državnim subvencijama. Trebalo je neko vrijeme da se tehnologije sustava, temeljene na obnovljivim izvorima, afirmiraju u svakodnevnoj upotrebi. U početku su subvencije bile brojne i davale su se gotovo svakom projektu. Tvrtke su danas spremnije ulagati, a prisutan je i trend brendiranja tvrtki kao potrošača ili proizvođača zelene energije. Mi u MET Grupi vjerujemo da je naša odgovornost pridonijeti globalnim društvenim i ekološkim promjenama kroz zelena i održiva rješenja.
Ima li osnove za doista kvalitetnu tržišnu utakmicu u tom segmentu koji nije velik, ali je potrošnja sigurna i naplata uglavnom predvidljiva?
Upravo iz razloga što takvi projekti postaju tržišno isplativi i bez subvencija države, vjerujem da su stvoreni preduvjeti da ovo postane dobro razvijeno tržište. Sa strane države, bitna je, pritom, samo stabilnost i dosljednost u propisima i regulativi, s obzirom na to da se radi o dugoročnim projektima, pa učestale izmjene regulative mogu destimulirati ulaganja, kao i komplicirana administracija.
