Kakva je aktualna situacija na hrvatskom tržištu električne energije?
Godinu dana nakon ozbiljnog ulaska konkurencije na liberalizirano tržište električne energije dominantni opskrbljivač izgubio je oko 10% ukupnog tržišta. Trenutno na tržištu djeluje devet novih opskrbljivača. Cijena univerzalne usluge je smanjena 1. listopada 2013., a mi smo održali svoje obećanje da ćemo biti 10% jeftiniji od HEP-ODS-a, što znači da je krajnji kupac dobio pojeftinjenje od 20% u odnosu na cijenu prije našeg ulaska na tržište. Samim time rastao je i pritisak na profitne marže. Naša je poslovna strategija dugoročno stvoriti stabilan portfelj i naši ostvareni rezultati u posljednjih godinu dana pokazuju da polako ostvarujemo zacrtane poslovne ciljeve.
Kakve cijene se mogu očekivati u budućnosti?
Prema smjernicama Europske Unije trebala bi se uvesti kompenzacija cijene za proizvođače iz konvencionalnih izvora. Drugim riječima, riječ je o uvođenju tzv. capacity marketa čime bi se osigurala dovoljna količina sigurnih proizvodnih kapaciteta, a samim time i sigurnost elektroenergetskog sustava. Zbog uvođenja takvog kompenzacijskog projekta u budućnosti očekujemo povećanje cijena električne energije. Nadalje, trenutne cijene električne energije dugoročno ne mogu biti održive za sve proizvođače iz konvencionalnih izvora energije. Utjecaj subvencioniranih obnovljivih izvora doveo je do pada cijena električne energije na tržištu. Ta razina cijena čini proizvodnju iz konvencionalnih izvora neisplativom što za posljedicu ima gašenje elektrana diljem Europe. Primjerice, u Velikoj Britaniji potpisan je PPA ugovor s EDF-om za gradnju dva nuklearna reaktora po otkupnoj cijeni većoj od 110 eura po MWh. Raditi tako nešto i ne očekivati povećanje cijene u budućnosti potpuno je neodrživo.
U lipnju 2013. startali ste s 0,5% hrvatskog tržišta energije, a trogodišnji cilj vam je 10% tržišta. Možete li iznijeti nekoliko pokazatelja svog poslovanja u proteklom periodu?
Prema poslovnoj strategiji, orijentirali smo se na opskrbu kućanstva te malog i srednjeg poduzetništva, a prema podacima iz ožujka možemo reći da prema količini isporučene energije držimo 3,06% hrvatskog tržišta, što je više od zacrtanih planova. Čak 75% svih kućanstava koji su promijenili opskrbljivača izabralo je RWE Energiju. Cilj nam je do 2016. godine opskrbljivati 10% hrvatskog tržišta.
Dojam u javnosti je da ste jedini alternativni opskrbljivač koji je značajan fokus stavio na opskrbu kućanstava, a na tome se ne ostvaruje značajan profit. U kojoj mjeri ste se profilirali prema većim kupcima - kakva vam je tu strategija?
Uspostavili smo jak prodajni kanal koji nam omogućava dostizanje stabilne baze korisnika. Kućanstva doprinose optimiziranju portfelja, što nama kao opskrbljivaču olakšava planiranje. Kad je riječ o malim i srednjim poduzetnicima, ali i velikim korisnicima, a opskrbljujemo Hrvatsku lutriju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Narodne novine, HAZU, Grad Varaždin, Grad Pulu, Baumax, sve City Centre u Hrvatskoj i mnoge druge.
Što vidite kao prepreke za dostizanje svojih ciljeva, kada se radi o konkurenciji i načinu na koji je uređeno tržište?
HEP je još uvijek vertikalno integrirana kompanija što znači da nisu odvojene regulirane i tržišne djelatnosti unutar HEP Grupe. Samim time, drugim sudionicima na tržištu nije dostupna energija iz domaćih proizvodnih kapaciteta. Osim toga, hrvatska posebnost leži u činjenici da je gotovo 50-postotni proizvodni portfolio iz hidroelektrana, tako da je utjecaj hidrologije na profitabilnost dominantne tvrtke velik. Najveći izazov je način na koji je uređeno ovo tržište, odnosno još uvijek nisu donesena četiri važna zakonska i podzakonska akta koja proizlaze iz Zakona o tržištu električne energije. To su Pravilnik o promjeni opskrbljivača, Opći uvjeti opskrbe električnom energijom, Zakon o obnovljivim izvorima energije i Metodologija za određivanje cijena za obračun energije uravnoteženja subjektima odgovornima za odstupanje, odnosno usklađivanje iste s tržišnim modelom određivanja cijene energije uravnoteženja. Zadovoljni smo dijalogom na ovom području i HERA je sve alternativne opskrbljivače prihvatila kao ravnopravne sugovornike u procesu donošenja akata. Primjerice, ovih dana upravo očekujemo konačni prijedlog Pravilnika o promjeni opskrbljivača u sklopu obvezne javne rasprave.
Podzakonski akti koji bi trebali olakšati i ubrzati promjenu opskrbljivača još nisu doneseni, iako su trebali biti dovršeni do kraja veljače. Koje promjene su po vašem mišljenju nužne?
Složio bih se s predsjednikom Upravnog vijeća HERA-e Tomislavom Jurekovićem koji je rekao da njima i nama opskrbljivačima vrijeme ne teče istom brzinom. HERA-i se usvajanjem Trećeg energetskog paketa proširio djelokrug poslova, odnosno obveza i odgovornosti te u kratkom vremenskom roku mora donijeti cijeli niz podzakonskih akata. Bez kvalitetnih podzakonskih akata nije moguća uređena i fer tržišna utakmica.
U međuvremenu su se dogodile promjene u obračunu energije uravnoteženja, koja vas je dosta "žuljala". Jeste li zadovoljni?
Nova Metodologija za određivanje cijena za obračun energije uravnoteženja subjektima odgovornima za odstupanje na snagu je stupila na snagu početkom ove godine. Time se još uvijek nije riješio problem previsokog troška energije uravnoteženja koju plaćaju opskrbljivači. U prvom tolerancijskom pojasu koji iznosi pet posto ostvarene potrošnje cijena nije penalizirajuća, ali je kao takva ipak previsoka. Prvi tolerancijski pojas je “preuzak” s obzirom na kvalitetu i dostupnost podataka koju imamo za planiranje potrošnje električne energije našeg portfelja. Mi za potrošnju naših kupaca doznajemo četiri tjedna nakon završetka obračunskog razdoblja što otežava kvalitetno planiranje, dok je praksa europskih zemalja da se podaci dostavljaju na svakodnevnoj razini. Povijesni podaci kod većine kupaca gotovo su nedostupni. Zakonski je propisano da HEP-ODS-a obavlja očitanja poslovnih kupaca unutar razdoblja 30+/- 3 dana, dok je za kućanstva to razdoblje 180+/- 15 dana. Operator distribucijskog sustava često se ne drži propisanih zakonskih rokova što nama otežava kvalitetno planiranje. Predlažemo da se prvi tolerancijski pojas poveća, a da se koeficijenti s kojima se multiplicira cijena električne energije smanje. Drugim riječima, smatramo da bi tolerancijski pojas trebalo s 5% povećati na 7,5%, a koeficijent s kojim se multiplicira s 1,4 trebalo bi smanjiti na 1,2. Analize pokazuju da bi predložene promjene rezultirale usklađivanjem jedničnog troška energije uravnoteženja na razinu razvijenih tržišta.
Kakva je cijena energije uravnoteženja u drugim zemljama?
Specifična cijena energije uravnoteženja u Hrvatskoj veća je od one u Srbiji, a nekoliko puta veća od cijene u Sloveniji i Austriji. Ne mogu prihvatiti da je naš elektroenergetski sustav toliko različit od ostalih usprkos visokom udjelu hidroelektrana u sustavu.
Na vaše poslovanje utječe i naknada za obnovljive izvore energije. Možete li pojasniti gdje je problem i koje rješenje predlažete?
Sukladno Zakonu o tržištu električne energije i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz OIEK-a, opskrbljivači su dužni otkupljivati cjelokupnu proizvodnju OIE-a u sustavu poticaja. Na mjesečnoj razini ta proizvodnja varira između 40 i 80 GWh. RWE Energija s vremenskim odmakom od tri mjeseca otkupljuje tu energiju od HROTE-a, kao subjekta zaduženog za plasman te energije opskrbljivačima. U Europi je stvar drugačije postavljena – subjekt odgovoran za otkup električne energije iz OIEK tu energiju i plasira na tržište, a opskrbljivači prikupljaju samo naknadu za poticanje proizvodnje i razvoja obnovljivih izvora. U našem slučaju, prvi korak koji predlažemo je da HROTE planira proizvodnju za period od najkraće godinu dana te na taj način oslobodi opskrbljivače rizika volumena proizvodnje iz obnovljivih izvora. Time bi opskrbljivači mogli premijsku cijenu ukalkulirati u krajnju cijenu električne energije za kupce.
Primjerice, danas opskrbljivači u Hrvatskoj sukladno svojem tržišnom udjelu moraju otkupljivati određenu količinu električne energije po previsokoj cijeni koja u ovom trenutku iznosi 70 eura po MWh, što je 30 € po MWh više od tržišne cijene. Plaćanjem ove cijene opskrbljivači dodatno subvencioniraju energiju proizvedenu iz OIEK. Nezadovoljni smo takvom situacijom na tržištu i predlažemo da ta cijena bude što je moguće bliža tržišnoj cijeni. Neučinkovitosti koje proizlaze iz navedene cijene i naknada rezultiraju većom cijenom za krajnje kupce. Zalažemo se za najpovoljniju cijenu na krajnjeg kupca što u ovom trenutku nije moguće zbog neopravdano visokih dodatnih troškova.
Hoćete li ući u plinsko poslovanje u Hrvatskoj?
Sve pripreme za ulazak u plinsko poslovanje su gotove. Vlada je donijela Uredbu o reguliranju cijena za kućanstvo kojom je regulirana krajnja cijena za kućanstva u naredne tri godine. Do kraja drugog kvartala donijet ćemo odluku o trenutku početka opskrbe. Na tržištu je trenutno 36 distributera, pa će samim time procedura prelaska kupaca na nove opskrbljivače biti kompleksna.
Opskrbljivači električnom energijom krajem prošle godine pokazali su namjeru samoorganiziranja kako bi bolje zastupali svoje interese. Kako ste se organizirali i koji vam je cilj?
RWE Energija je bila inicijator udruživanja opskrbljivača, a takva praksa postoji posvuda u Europi. Dok ne osnujemo Udrugu, djelovat ćemo kao koordinacija svih opskrbljivača i zajednički usklađivati mišljenja te podnositi zajedničke prijedloge mjerodavnim institucijama. Zajednički nam je cilj da se tržište uredi sukladno Trećem Energetskom paketu.
