Prema zakonodavnom paketu Europske komisije 'Spremni za 55%', cestovni promet usmjerava se prema mobilnosti s nultom stopom emisija do 2050., uključujući smanjenje prosječne emisije iz novih automobila za 55% do 2030. godine. Važno je i napomenuti kako će, sukladno novim i izmijenjenim direktivama ETS (Europski sustav za trgovanje emisijama), EED (Direktiva o energetskoj učinkovitosti) i EPBD (Direktiva o energetskim svojstvima zgrada), cestovni promet biti uključen u sustav trgovanja emisijama.
Darko Lopotar, potpredsjednik za zgradarstvo Jugoistočne Europe u Schneider Electricu pojasnio je što možemo očekivati u području zelene mobilnosti.
U kontekstu novih i izmijenjenih direktiva, sa stajališta Schneider Electrica, što nas očekuje u području zelene mobilnosti?
Nove obaveze koje su pred nama kao proizvođačima, kupcima i potrošačima dovest će do znatnog povećanja korištenja električnih automobila. Stoga je već sada potrebno raditi na izgradnji infrastrukture potrebnoj za punjenje vozila za kratka i duga putovanja. Kada govorimo o infrastrukturi, moramo biti svjesni da ona ne obuhvaća samo javno dostupne površine, već i privatne površine, odnosno privatne priključke. Statistika kaže kako u Europskoj uniji broj prodanih električnih vozila raste tri puta brže od broja punionica za ta ista vozila. Ilustracije radi, u samo dvije zemlje EU-a, Nizozemskoj i Njemačkoj, lani je bilo smješteno čak 42% svih punionica u zemljama EU-a.
Svjesni smo da javno pristupne punionice neće moći zadovoljiti potrebe za punjenjem električnih automobila. Možemo li ih očekivati u privatnim zgradama i kućama?
Komercijalne zgrade, višestambene zgrade i kuće u osiguranju infrastrukture imaju veliku ulogu jer se tu vozila parkiraju redovito i na dulje vrijeme. Automobili s motorima na unutarnje izgaranje se najčešće pune na putu. Stručne procjene kažu da će u budućnosti čak 90% punjenja električnih automobila biti na destinaciji, primjerice kod kuće ili na poslu. Punjenja na destinaciji povećat će potrošnju električne energije za 40% u zgradama, a to u konačnici dovodi do povećanja troškova električne energije za svaku zgradu, odnosno za svako kućanstvo. Zato je upravo sada idealna prilika da se zgrade koje su u obnovi od potresa ili su u energetskoj obnovi prilagode budućoj povećanoj potrošnji električne energije i potrebi pripreme instalacija za punionice električnih vozila.
Spomenuli ste da je sada idealna prilika za zgrade da uđu u obnovu električnih instalacija. Možete li nam to detaljnije pojasniti?
U aktualnim programima sufinanciranja energetske obnove kao horizontalna mjera predviđeno je sufinanciranje e-mobilnosti upravo u smislu pripreme i postavljanja punionica. Građani imaju priliku trošak osiguravanja priključka za punjenje električnih automobila smanjiti korištenjem bespovratnih sredstava kroz energetsku obnovu zgrada. Također postoje izvori sufinanciranja izgradnje solarnih elektrana koje zgradama osiguravaju električnu energiju pa i onu koja je potrebna za punjenje električnih automobila.
Što kada se postavi infrastruktura i punjači - kako funkcioniraju?
Ulaskom u investiciju ugradnje punjača na zgradama treba znati da punjači nisu samostalni proizvod i da cijeli sustav treba uskladiti kako ne bi došlo do neželjenih problema uslijed povećane potrošnje električne energije u zgradi. Tvrtka Schneider Electric rješenje navedenog izazova nudi kroz sustav upravljanja električnom energijom putem pametnih tehnologija punjenja i digitalizacije, integracijom svih elemenata u jedinstveno rješenje za EcoStruxure for eMobility. Povezivanjem EV punjača sa sustavom upravljanja potrošnjom električne energije u stvarnom vremenu omogućujemo neometan i istovremen rad više potrošača energije u nekoj zgradi. EcoStruxure for eMobility je sustav koji mjeri kompletnu potrošnju električne energije u objektu te na temelju dobivenih podataka daje uputu punjaču električnog vozila za promjenom brzine punjenja. Time se osigurava neometan rad svih ostalih uređaja koji koriste električnu energiju u objektu.
Jesmo li kao tržište spremni za električne automobile uzimajući u obzir zakonske propise?
Važeći Zakon o gradnji iz 2019. godine predviđa da nove komercijalne zgrade i one koje se podvrgavaju značajnoj obnovi postavljaju jedno mjesto za punjenje na barem svakih pet parkirališnih mjesta, uključujući kanalsku infrastrukturu. Kod stambenih zgrada obveza je kanalsku infrastrukturu postaviti za svako parkirališno mjesto. Jedna od najvećih promjena koju donose nove direktive jest da na svaka tri parkirališna mjesta jedno mora imati punjač. S obzirom na izmjene direktiva ETS, EED i EPBD te postavljanje viših ciljeva za smanjenje emisija povezanih s prometom, nacionalne regulative će se mijenjati s ciljem da se ubrza uvođenje e-mobilnosti.
Ističem da građani već sada imaju mogućnost sufinanciranja investicije postavljanja punionica, koju bi trebali koristiti. Prije odluke o ulasku u investiciju na svim zgradama potrebno je: provjeriti kakva je električna instalacija u zgradi, u kojem su stanju uređaji za zaštitu, npr. prekidači, koja je priključna snaga objekta te koliko električne energije zgrada dobiva iz vlastite solarne elektrane. Nakon dobivanja podataka i izrade troškovnika ulaganja, najvažnije je dobiti suglasnost većine suvlasnika za ulazak u investiciju.
Da zaključim, svaka investicija utječe na kućni budžet, no investiranje u energetsku obnovu, obnovljive izvore energije i e-mobilnost ulaganje je u budućnost kakvu želimo. Cilj nam je svima dostići ciljeve energetskih strategija, kako one EU-a, tako i nacionalne, a za to je vrlo važna sinergija prometnog i energetskog sustava te angažman svih sustava i pojedinaca.
