Energetska tranzicija u punom je jeku, a zbog njezinih i zahtjeva zaštite klime, ali i osiguravanja neovisnosti o stranim izvorima plina i njegovih sve viših cijena, u sve više europskih zemalja može se primijetiti odmak od plinskog grijanja. No, postavlja se pitanje čime se takva grijanja najjednostavnije mogu zamijeniti. Dizalice topline svakako su odlično rješenje, no smatra se kako u postojećim stambenim zgradama neće moći zamijeniti etažna plinska grijanja. Toplinarski sustavi, odnosno manje ili više centralizirana opskrba toplinskom energijom stoga sve više dolaze u prvi plan.
Više hrvatskih gradova upravo se priprema za takvu budućnost, što podrazumijeva opsežne radove na osuvremenjavanju toplinarskih sustava. Radovi su upravo u punom jeku jer se ionako moraju izvoditi isključivo izvan sezone grijanja i biti gotovi do jeseni, kako bi sve bilo spremno za isporuku topline krajnjim potrošačima.
Potkraj ljeta, kada najveći dio predviđenih radova bude pri kraju, više o svim tim projektima moći će se čuti na već trećem po redu Forumu o daljinskom grijanju i hlađenju - Toplinarstvo. Vidmo se 14. i 15. rujna ove godine u Osijeku!
Karlovac
U Karlovcu se već neko vrijeme odvija projekt 'Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu' koji se ostvaruje u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.' Radi se o projektu koji ostvaruje gradska toplinarska tvrtka Gradska toplana i kojim se promiče izgradnja i korištenje toplinarskog sustava koji je konkurentan, ekonomičan i ekološki. Naime, toplinarski sustavi kao centralizirani oblik opskrbe toplinskom energijom jamče sigurnost, raznovrsnost i redundantnost, ali i mogućnost primjene raznovrsnih obnovljivih izvora energije, pri čemu se u Karlovcu ozbiljno računa s geotermalnom energijom.
Karlovački toplinarski sustav trenutačno se sastoji od vrelovodnih cijevi koje su prosječno stare 25 godina, a neki dijelovi stariji su i od 50 godina. Zbog dotrajalosti vrelovodne mreže dolazi do značajnih financijskih i materijalnih gubitaka i negativnog utjecaja na ravnomjernu i pravodobnu isporuku topline krajnjim kupcima. U sklopu projekta stoga će, između ostaloga, biti provedeno sljedeće:
• zamjena vrelovodnih cijevi i ventilskih okana
• revitalizacija opreme na predajnom dijelu toplinskih podstanica i ugradnja upravljačkog sustava za vođenje i nadzor distribucijske mreže (SCADA)
• zamjena pumpnih agregata s ugradnjom frekvencijskih regulatora i revitalizacija sustava kemijske pripreme vode.
Ostvarivanjem projekta omogućit će se održivi razvoj karlovačkog toplinarskog sustava, povećati pouzdanost i sigurnost isporuke topline, smanjiti gubicitopline i sniziti s time povezani troškovi, ali i smanjiti emisija stakleničkih plinova.
Ukupna vrijednost projekta je 17,77 milijuna eura, od čega 13,75 mil. eura čine bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Planirani završetak projekta je do kraja 2023. godine.
Rijeka
'Obnova toplinarstva grada Rijeke' naziv je projekta čiji je cilj povećanje energetske učinkovitost toplinarskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinom u Rijeci. To će se ostvariti osuvremenjavanjem toplana i toplovoda i postupnim prelaskom na primjenu obnovljivih izvora energije. Nositelj projekta je riječka toplinarska tvrtka Energo, a ostvaruje se u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.' Ukupna vrijednost projekta je 14,9 mil. eura, od čega 78,46% ili 11,13 mil. eura čine sredstva iz europskih fondova. Projekt se ostvaruje u razdoblju 2021. - 2023.
Postavljeni cilj projekta postići će se povezivanjem individualnih toplinskih sustava u istočnom i zapadnom dijelu grada u jedinstvene sustave za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinom, koji će jednim dijelom energiju dobivati iz kogeneracije i obnovljivih izvora. Time će se ostvariti uštede na energiji, smanjiti gubici i smanjiti emisije ugljikovog dioksida, dušikovih i sumpornih oksida.
Projekt obuhvaća obnovu 7,9 km postojeće distribucije toplovodne mreže, izgradnju 2,5 km novih spojnih toplovoda i cjelovitu obnovu toplinskih sustava Istok, Zapad i Srdoči. Pri tome je također predviđeno sljedeće:
• unaprjeđenje učinkovitosti zahvaljujući optimiranju proizvodnje i smanjenju gubitaka u distribuciji
• prelazak svih toplana na prirodni plin kao glavni energent
• proizvodnja više od 50% topline iz kogeneracije i obnovljivih izvora i priprema za sve veću primjenu obnovljivih izvora u budućnosti
• omogućavanje 24-satnog rada svih toplana u sustavu
• potpuna obnova svih sustava bez porasta troškova za korisnike ili opterećenja gradskog proračuna.
Osijek
Ciljevi projekta 'Toplina za budućnost' koji se provodi u osječkom toplinarskom sustavu kojim upravlja HEP Toplinarstvo mogu se svesti na sljedeće:
• stvaranje tehničkih preduvjeta za nastavak isporuke toplinske energije na pouzdan i siguran način
• povećanje energetske učinkovitosti toplinarskog sustava smanjenjem gubitaka toplinske i pogonske električne energije
• stvaranje preduvjeta za daljnje širenje i razvoj toplinarskog sustava i doprinos daljnjem održivom razvoju energetike
• smanjenje negativnih utjecaja na okoliš
• ispunjavanje međunarodnih obveza koje je Hrvatska preuzela u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
U sklopu projekta predviđena je potpuna zamjena, tj. osuvremenjavanje spojnog vrelovoda od TE-TO Osijek do nekadašnje Toplane Pogona Osijek. Duljina vrelovoda iznosi 4,4 km, a promjer 550 mm. Vrelovod je položen još 1987. godine i do danas je zbog njegove dotrajalosti smanjena sigurnost i pouzdanost opskrbe 11 000 krajnjih kupaca toplinom. Pri radovima će se cijevi vrelovoda zamijeniti novima i suvremenijima, s promjerom 800 mm.
Projekt se ostvaruje u razdoblju 2019. – 2023. Ukupna vrijednost radova iznosi 10,47 mil. eura, od čega bespovratna sredstva iz europskih fondova iznose 6,11 mil. eura.
Zagreb
Projektom 'Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba' koji provodi HEP Toplinarstvo i koji se ostvaruje u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.' predviđena je revitalizacija 68,5 km mreže dotrajalih vrelovoda (od 227,3 km, kolika je ukupna duljina mreže zagrebačkog toplinarskog sustava). Pri revitalizaciji se koristi suvremena tehnika beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime se povećava pouzdanost i sigurnost opskrbe toplinom u Zagrebu.
Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 100 mil. eura, od čega je 55,94 mil. eura sufinancirano bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se provodi u razdoblju 2021. - 2023., pri čemu se radovi izvode izvan sezona grijanja, odnosno u vremenu svibanj - kraj rujna. Radovima su obuhvaćena naselja Gajevo, Staglišće, Dugave, Utrine, Travno, Borovje, Folnegovićevo, Savica, Cvjetno, Trešnjevka, Rudeš, Srednjaci, Voltino, Središće, Sopot, Siget, Trnsko, Volovčica, Kruge, Martinovka, Vrbik, Sigečica, Donji grad, Gredice, Jarun, Vrbani i Malešnica.
Očekuje se da će se nakon završetka projekta ostvariti sljedeće:
• smanjenje toplinskih gubitaka za 28%
• smanjenje gubitaka nadopune pogonske vode za 47%
• smanjenje broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90% u odnosu na stanje prije rekonstrukcije.