Broj distributera plina u nas i dalje je nadprosječno velik za ovako malo tržište, njihova tehnička kapacitiranost i razina znanja o planiranju je niska pa glavnina i dalje muku muči s energijom uravnoteženja. Sustav uravnotežuju voditelji bilančne skupine (VBS) koji svoje procjene potrošnje šalju Plinacru. Plinacro utvrđuje pozitivno ili negativno odstupanje u potrošnji i to na dnevnoj bazi te za to ispostavlja fakture VBS-ovima jednom mjesečno. VBS-ovi se kontinuirano žale da taj sustav ne funkcionira učinkovito radi manjka mjernih podataka na distributivnom sustavu, te da ni krivi ni dužni snose penale. Dok HERA ističe važnost dobrog planiranja, VBS-ovi upozoravaju da nema takvog algoritma koji može zamijeniti mjerenje te da dok se ne riješi sustav mjerenja, nemaju alat ponašati se tržišno, jer svoje potrošače ne mogu sami uravnotežavati na dnevnoj bazi. Ovo je, dakle, sadašanje stanje stvari, stanje u kojem nema standardnih profila potrošnje, koje bi za svoje kupce trebali napraviti sami opskrbljivači, a kojima bi se puno toga poboljšalo pri alokaciji. Kada u tu jednadžbu uđu mali potrošači, nastat će još veći kaos. Tu bi u priču što prije trebala ući HERA i napraviti reda, jer pravila koja su bukvalno prepisivana iz EU-a i transponirana u naše zakonodavstvo nisu primjenjiva na ovako malom tržištu i na za ovako malu potrošnju. Na tom kroničnom problemu nije se radilo zadnjih godinu-dvije, jednako kao što MINGO dvije godine ignorira bunu iz Bruxellesa što je Ini zakonom zabranio izvoz plina. To jest učinjeno u interesu građana, ali je moglo biti napravljeno puno mekše, destimulirajući Inu da plin izvozi, ne braneći joj to zakonom pa - kud puklo! Ovako će se država za koji mjesec mogla naći suočena sa sudskim postupkom koji će značiti velike dnevne financijske penale i u konačnici, izgubljenu bitku. Dakle, u nas će se tržište izgleda otvarati velikim praskom, što nije dobro. Bolje bi bilo da taj proces ide osmišljeno i postupno, kada mi to želimo i kada smo to doista u stanju provesti kako valja, u interesu svi sudionika na tržištu.
Hrvatska postala neto uvoznik el. energije usprkos rastu obnovljivih izvora
Slabija hidrološka godina i rast potrošnje doveli su do potrebe ponovnog uvoza električne energije