Optužbe SAD-a da je u automobile marki Volkswagen, Audi, Seat i Škoda ugrađivan softver za 'friziranje' rezultata na eko-testovima poljuljale su ne samo VW, već i cijelu europsku autoindustriju. Cijeli skandal mogao bi se loše odraziti i na percepciju dizela kao goriva i vozila na dizel, koja u Europi čine polovicu voznog parka. To je ujedno i ogroman udarac za njemačku autoindustriju i njezin do sada besprijekoran imidž. Volkswagen je priznao slučaj, smijenio glavnog i odgovornog i suočava se s kaznom koja bi mogla dosegnuti i do 20 mlrd. USD, što je znatno iznad profita koji je VW ostvarivao u toj zemlji. Vrijednost kompanije preko noći pala je gotovo za trećinu, a dionica se još ne oporavlja, što nije dobar znak, kažu analitičari. Da stvar bude gora, cijeli brend gubi vjerodostojnost i toga su svjesni jer se čini da pravi pakao za VW tek počinje. Njemačka država, koja je u prvi tren zanijemila, sada planira poslati tim istražitelja u „VW-ov grad“ Wolfsburg kako bi razgovarali s mjerodavnim i provjerili dokumentaciju. Skandal, o kojem se u Hrvatskoj malo govori, razlijeva se preko kontinenata pa su do sad već regulatori iz Francuske, Južne Koreje i Italije također odlučili provjeriti VW-ova vozila. „Made in Germany“ u percepciji kupaca znači kvalitetu i provjereni brand, za koji vrijedi izdvojiti novaca. Glavnina gospodarskog uspjeha Njemačke bazirana je na inženjerskoj izvrsnosti, specijaliziranim tehnologijama i skupim strojevima koji se dobro prodaju u inozemstvu. No, ako se ta slika pokvari i ako je kupac počne povezivati s manipulacijom i prevarom, samo je pitanje vremena kada će se skandal odraziti na cijelu njemačku ekonomiju, što i jest glavni strah tamošnjih političara i gospodarstvenika. Ako je prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu povoljno utjecalo na reputaciju njemačkih brandova, kako se tek može odraziti laganje o ekološkim performansama cijenjenog njemačkog automobilskog branda?!
Ovaj skandal označit će veliku prekretnicu i za dizelske motore. Opća je percepcija da su dizelski motori učinkovitiji, troše manje goriva i zato manje zagađuju jer emitiraju manje ugljičnog dioksida. No, podaci industrije pokazuju da to baš i nije tako. Prosječne emisije CO2 iz dizelskih motora samo su nešto manje nego iz benzinskih jer su automobili s dizelskim motorom često veći i teži nego oni s benzinskim pa su te prednosti praktički izbrisane. Prema podacima International Council on Clean Transportation (ICCT) izgaranje 1 l dizela proizvodi se 12% CO2 više nego izgaranjem litre benzina, a i benzinski motori zadnjih su godina postali učinkovitiji. Poseban problem dizelskih motora su emisije dušikovih oksida (NO2), istog onog koji je 'došao glave' VW-u u SAD-u, a koji uzrokuju ogromno zagađenje zraka i ozbiljne zdravstvene tegobe. U mnogim metropolama razine NO2 su daleko iznad europskih dopuštenih razina, glavni uzročnik su dizelski motori, a slučajno ili ne, upravo Njemačka je zemlja gdje je to velik problem. Testovi ICCT-a su pokazali da prosječan dizelski motor emitira sedam puta veću razinu dušikovih spojeva od trenutačnog zakonskog limita u EU-u. Jedan test je pokazao da od 24 tipa automobila na dizel samo tri emisijama odgovaraju EU regulativama. To su Audi A5, VW Golf i BMW 3, dok primjerice, Audi 8 emitira 22 puta više dušikovih spojeva od dozvoljenog limita. No, ako je to tako, tko to dopušta i kako mu to prolazi?
Razlog je jednostavan, granice se temelje na eko-testovima u laboratorijskim uvjetima, gdje nisu isti uvjeti kao kod vožnje na otvorenoj cesti. Industrija je do sada napravila dosta na „umivanju“ dizelskih motora, a pritisak da se testiranja provode u primjerenim uvjetima sve je veći, posebno nakon ovog skandala. Europski regulatori već godinama diskutiraju s automobilskom industrijom o tim testiranjima koja bi trebala započeti 2017. Dakako, nužan je dogovor svih zemalja, a autoindustrija želi više vremena. Pomalo bizarno, može se očekivati da se granice dopuštenih emisija povećaju, kako bi dizelski motori uopće mogli proći na testovima. Skandal s VW-om mogao bi blagotvorno utjecati na cijelu priču, u smislu da pogura industriju prema većoj inovativnosti, jer će pritisak na dizelske motore zbog zagađenja zraka sve više rasti. Šest zemalja u EU-u pod pritiskom je vrlo visokih kazni ako ne smanji emisije dušikovog dioksida do 2020. godine. Pojedini gradovi uvode posebne poreze na dizelske motore, a što mogu učiniti sami vozači? Ne ubrzavati nepotrebno, redovno servisirati vozilo, isključiti motor dok vozilo stoji, držati se ograničenja brzine. Konačan odgovor na urbano zagađenje od prometa ipak su električna i hibridna vozila, plin, javni prijevoz, udobne cipele ili dobri stari bicikl…
Sanacija odrona na Jakuševcu do kraja godine
Odron na odlagalištu otpada Jakuševec dogodio se 11. studenoga te, prema informacijama Grada ...