Optužbe SAD-a da je u automobile marki Volkswagen, Audi, Seat i Škoda ugrađivan softver za 'friziranje' rezultata na eko-testovima poljuljale su ne samo VW, već i cijelu europsku autoindustriju. Cijeli skandal mogao bi se loše odraziti i na percepciju dizela kao goriva i vozila na dizel, koja u Europi čine polovicu voznog parka. To je ujedno i ogroman udarac za njemačku autoindustriju i njezin do sada besprijekoran imidž. Volkswagen je priznao slučaj, smijenio glavnog i odgovornog i suočava se s kaznom koja bi mogla dosegnuti i do 20 mlrd. USD, što je znatno iznad profita koji je VW ostvarivao u toj zemlji. Vrijednost kompanije preko noći pala je gotovo za trećinu, a dionica se još ne oporavlja, što nije dobar znak, kažu analitičari. Da stvar bude gora, cijeli brend gubi vjerodostojnost i toga su svjesni jer se čini da pravi pakao za VW tek počinje. Njemačka država, koja je u prvi tren zanijemila, sada planira poslati tim istražitelja u „VW-ov grad“ Wolfsburg kako bi razgovarali s mjerodavnim i provjerili dokumentaciju. Skandal, o kojem se u Hrvatskoj malo govori, razlijeva se preko kontinenata pa su do sad već regulatori iz Francuske, Južne Koreje i Italije također odlučili provjeriti VW-ova vozila. „Made in Germany“ u percepciji kupaca znači kvalitetu i provjereni brand, za koji vrijedi izdvojiti novaca. Glavnina gospodarskog uspjeha Njemačke bazirana je na inženjerskoj izvrsnosti, specijaliziranim tehnologijama i skupim strojevima koji se dobro prodaju u inozemstvu. No, ako se ta slika pokvari i ako je kupac počne povezivati s manipulacijom i prevarom, samo je pitanje vremena kada će se skandal odraziti na cijelu njemačku ekonomiju, što i jest glavni strah tamošnjih političara i gospodarstvenika. Ako je prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu povoljno utjecalo na reputaciju njemačkih brandova, kako se tek može odraziti laganje o ekološkim performansama cijenjenog njemačkog automobilskog branda?!
Ovaj skandal označit će veliku prekretnicu i za dizelske motore. Opća je percepcija da su dizelski motori učinkovitiji, troše manje goriva i zato manje zagađuju jer emitiraju manje ugljičnog dioksida. No, podaci industrije pokazuju da to baš i nije tako. Prosječne emisije CO2 iz dizelskih motora samo su nešto manje nego iz benzinskih jer su automobili s dizelskim motorom često veći i teži nego oni s benzinskim pa su te prednosti praktički izbrisane. Prema podacima International Council on Clean Transportation (ICCT) izgaranje 1 l dizela proizvodi se 12% CO2 više nego izgaranjem litre benzina, a i benzinski motori zadnjih su godina postali učinkovitiji. Poseban problem dizelskih motora su emisije dušikovih oksida (NO2), istog onog koji je 'došao glave' VW-u u SAD-u, a koji uzrokuju ogromno zagađenje zraka i ozbiljne zdravstvene tegobe. U mnogim metropolama razine NO2 su daleko iznad europskih dopuštenih razina, glavni uzročnik su dizelski motori, a slučajno ili ne, upravo Njemačka je zemlja gdje je to velik problem. Testovi ICCT-a su pokazali da prosječan dizelski motor emitira sedam puta veću razinu dušikovih spojeva od trenutačnog zakonskog limita u EU-u. Jedan test je pokazao da od 24 tipa automobila na dizel samo tri emisijama odgovaraju EU regulativama. To su Audi A5, VW Golf i BMW 3, dok primjerice, Audi 8 emitira 22 puta više dušikovih spojeva od dozvoljenog limita. No, ako je to tako, tko to dopušta i kako mu to prolazi?
Razlog je jednostavan, granice se temelje na eko-testovima u laboratorijskim uvjetima, gdje nisu isti uvjeti kao kod vožnje na otvorenoj cesti. Industrija je do sada napravila dosta na „umivanju“ dizelskih motora, a pritisak da se testiranja provode u primjerenim uvjetima sve je veći, posebno nakon ovog skandala. Europski regulatori već godinama diskutiraju s automobilskom industrijom o tim testiranjima koja bi trebala započeti 2017. Dakako, nužan je dogovor svih zemalja, a autoindustrija želi više vremena. Pomalo bizarno, može se očekivati da se granice dopuštenih emisija povećaju, kako bi dizelski motori uopće mogli proći na testovima. Skandal s VW-om mogao bi blagotvorno utjecati na cijelu priču, u smislu da pogura industriju prema većoj inovativnosti, jer će pritisak na dizelske motore zbog zagađenja zraka sve više rasti. Šest zemalja u EU-u pod pritiskom je vrlo visokih kazni ako ne smanji emisije dušikovog dioksida do 2020. godine. Pojedini gradovi uvode posebne poreze na dizelske motore, a što mogu učiniti sami vozači? Ne ubrzavati nepotrebno, redovno servisirati vozilo, isključiti motor dok vozilo stoji, držati se ograničenja brzine. Konačan odgovor na urbano zagađenje od prometa ipak su električna i hibridna vozila, plin, javni prijevoz, udobne cipele ili dobri stari bicikl…
Končar D&ST: Visoka potražnja za transformatorima, prihodi u prvom kvartalu 114,3 mil eura
U usporedbi s prvim kvartalom u 2024. godini izvoz je porastao za 32 posto
