Svjetski lideri trebaju biti usmjereni na cilj smanjenja primjene fosilnih goriva za 50% do 2050. godine kako bi se spriječile klimatske promjene, za što su biomasa i drugi obnovljivi izvor najbolje rješenje. Istodobno, u svim zemljama svijeta trebat će razviti primjenu energetskih rješenja temeljenim na obnovljivim izvorima, a bit će nužno mijenjati i poreznu i fiskalnu politiku jer su i one preduvjet energetske tranzicije. Sve to naglasio je dr. Heiz KOPETZ, predsjednik Međunarodnog udruženja za energiju iz biomase (WBA) u uvodnom dijelu 6. međunarodne energetske konferencije o biomasi i obnovljivim izvorima energije. Riječ je o stručnom skupu koji je u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera u hotelu 'Westin' okupio sudionike iz područja energetike, drvnoprerađivačke šumarstva i poljoprivrede iz Hrvatske i inozemstva.
Cilj ovogodišnjeg skupa, između ostaloga, bio je odgovoriti na pitanje mogu li i u kojoj mjeri energenti koji potječu iz poljoprivrede i šumarstva zamijeniti fosilna goriva. Da za to svakako treba postojati politička volja, istaknula je dr. sc. Mirela HOLY, predsjednica OrAH-a, napomenuvši da se, ipak, u posljednje vrijeme kapital sve više okreće 'zelenim' energetskim rješenjima pa se može očekivati da će u tom smjeru krenuti i politika. Unatoč svemu tome, u Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve više može primijetiti otpor gradnji energetskih postrojenja na biomasu, koje dio javnosti ne smatra ekološkim energetskim rješenjima, a ponekad se i boji da će to biti 'spalionice otpada'. Na taj se problem osvrnuo predsjednik drvne industrije DONIS iz Tinjana u Istri koji je zaključio da je upravo protivljenje lokalne zajednice onemogućilo gradnju kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu, a time u pitanje dovelo i budućnost same proizvodnje u toj tvrtki. Sličan problem pojavio se i pri gradnji sličnog postrojenja u Vinkovcima, na što se osvrnuo Stanko PLEVNIK, dipl. ing. direktor tvrtke Enerkon, specijalizirane za projektiranje postrojenja na obnovljive izvore. Uz to, spomenuo je još nekoliko problema koji otežavaju projektiranje i gradnju takvih postrojenja u Hrvatskoj, a posebice složene, nelogične i nerazvidne administrativne postupke. No, odgovarajući na glavno pitanje Konferencije, istaknuo je kako biomasa danas nikako ne može u cijelosti zamijeniti fosilna goriva jer je jednostavno ima premalo i ljudi su prekomotni, no da će u godinama koje dolaze svakako imati sve veću ulogu.
EIB: 166 milijuna eura za nove fotonaponske projekte
Financijska podrška gradnji 17 sunčanih elektrana diljem Španjolske, Italije i Portugala