Geotermalna energija može biti velika prednost za lokalne zajednice, a trenutačna zbivanja u svijetu daju veliki poticaj njezinoj primjeni. Istaknuo je to gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak na forumu 'Ekonomski potencijali geotermalne energije u Republici Hrvatskoj'. Radilo se o stručnom skupu koji su organizirali bjelovarski Rotary klub i Hrvatsko društvo ekonomista s ciljem dodatnog promicanja primjene geotermalne energije, na čijem je iskorištavanju od svih hrvatskih gradova u posljednjih nekoliko godina najviše napravio upravo Bjelovar.
Bjelovar kao primjer okretanja geotermalnoj energiji
"Voda je pronađena i temperatura joj je 83 °C u ležištu, dok je to na površini za sada 57 - 61 °C, a očekujemo da bi to moglo biti i 73 °C. Trenutačni protok je 12 l/s, a plan je da to bude 20 - 25 l/s," izjavio je bjelovarski gradonačelnik povodom nedavnog otkrića tople vode na geotermalnoj bušotini u Velikom Korenovu. Radi se o lokaciji oko 5 km od središta grada, na kojoj je u budućnosti predviđena izgradnja toplica i gospodarske zone koji će biti primarni korisnici topline iz dubina zemlje. Za izradu projekta toplinarskog sustava gospodarske zone uskoro kreću razgovori s Energetskim institutom Hrvoje Požar, najavio je gradonačelnik Hrebak i napomenuo kako je kod geotermalnih projekata iznimno bitno sve potrebne radove, koji se to mogu, izvoditi u isto vrijeme.
Ukupna površina zemljišta za buduću gospodarsku zonu je čak 80 h, a u njezinoj neposrednoj blizini je i budući priključak na brzu cestu od Vrbovca do Virovitice, a nedaleko se nalazi i kompleks Bjelovarskog sajma. No, cilj je da se ubuduće geotermalnom energijom pokrivaju i potrebe za toplinom u cijelom gradu. U svakom slučaju, Bjelovar bi trebao biti primjer prvog ugljično neutralnog grada za cijelu Hrvatsku koja bi, kako je to naglasio gradonačelnik, "...ako se potrudimo, mogla biti i neto izvoznik energije."
Ključna je društvena isplativost
Geotermalnu energiju ne bi trebalo promatrati samo kao energetski problem i temu, jer je kod nje upravo ključna 'društvena isplativost'. Tako smatra prof. dr. sc. Darko Tipurić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i napominje kao se, za razliku od Sunčeve i energije vjetra, radi o izvoru energije koji se može iskorištavati cijele godine. No, bitno je tzv. kaskadno iskorištavanje, što znači da se nakon proizvodnje električne energije u geotermalnoj elektrani toplina iskorištava za razne potrebe: za toplinarstvo, u turizmu, za poljoprivrednu i sličnu proizvodnju itd.
Za proizvodnju električne energije geotermalna se energija danas koristi u 30 zemalja svijeta, od čega na 10 zemalja otpada čak 93% ukupne snage postrojenja. Istodobno se u čak 88 zemalja svijeta takva energija koristi za grijanje i hlađenje, pri čemu ukupni toplinski učin iznosi 107,727 GW i čime se pokriva 3% potrebne topline za grijanje i hlađenje u svijetu. Uz sve to, prof. Tipurić je istaknuo i ekonomske potencijale geotermalne energije i naglasio kako ona u svijetu zapošljava 182 000 ljudi ili 1,1% ukupne radne snage u području obnovljivih izvora. Pri tome je također napomenuo kako ukupan potencijal za ulaganja u sedam eksploatacijskih i 28 istražnih geotermalnih polja u Hrvatskoj iznosi 400 milijuna eura. "Geotermalna energija je korisna energija jer snižava troškove i povećava društvenu korist," zaključio je.
U svakom slučaju, ukupni potencijal geotermalne energije u Hrvatskoj procjenjuje se na 2000 MW toplinskog učina i 500 MW električne snage. No, kako je naglasila dr. sc. Sanja Živković iz EIHP-a, za sada se od toga iskorištava samo 60 MW toplinskog učina i 10 MW električne snage. Zapravo, električna snaga se trenutačno ne iskorištava se jer je rad GTE Velika 1 zaustavljen, između ostaloga, kao posljedica nesređenog (su)vlasništva nad postrojenjem.
Veliki potencijali
U nastavku skupa održan je panel na kojem je sudjelovalo nekoliko ključnih stručnjaka za područje geotermalne energije. Zanimljivo je pri tome bilo čuti nešto više o još jednom geotermalnom projektu u Hrvatskoj, a to je Lunjkovec-Kutnjak pokraj Malog Bukovca. Za taj je projekt u listopadu prošle godine završena istražna faza i trenutačno se projektiraju nove bušotine, dok bi do kraja godine trebalo započeti i projektiranje geotermalne elektrane. Najavio je to Alen Požgaj, direktor tvrtke Bukotermal koja razvija taj projekt. "Mogli bi dobiti 16 MW električne snage i 90 MW toplinskog učina na cijelom polju... No, ključno je paralelno s istražnim i građevinskim radovima raditi na dokumentaciji," naglasio je.
U Malom Bukovcu također bi se trebala ostvariti sinergija energetike i gospodarstva jer je i tu planirana gradnja gospodarske zone na površini 18 ha koja će koristiti geotermalnu energiju. Naime, kako je to upozorio Tomislav Čorak iz konzultantske tvrtke Boston Consulting Group, za geotermalnu energiju najvažnije je da ima potrošače, a za investitora je najveći rizik kako tu energiju u konačnici naplatiti, osobito ako se ona primarno koristi za grijanje kućanstava. No, kako je naglasila Martina Tuschl iz Agencije za ugljikovodika, kod bilo kakvog iskorištavanja geotermalne energije bitno je planirati i po nekoliko godina unaprijed, kako zbog prevelikog iscrpljivanja energije ne bi došlo o ugrožavanja geotermalnog ležišta.
