Riječ ‘tranzicija’ danas je posvuda oko nas, a u području energetike ona se najčešće koristi u pojmu 'energetska tranzicija', što podrazumijeva proces postupnog napuštanja fosilnih goriva i okretanje isključivo obnovljivim izvorima energije, ali i primjenu mjera energetske učinkovitosti i gospodarenja energijom. Iako Hrvatska zapravo zadovoljava formalne ciljeve Europske unije o najmanjem udjelu obnovljivih izvora u pokrivanju potreba za energijom, stanje u stvarnosti je daleko od savršenog. Ostvarivanje projekata predugo traje, pri čemu najveću smetnju predstavlja nedorečeni, nepotpuni i neodgovarajući zakonodavni okvir, što stvara gotovo nepremostive prepreke pri pripremi projekata, tj. pri izradi projektne dokumentacije i ishođenju potrebnih dozvola, suglasnosti i sl., ali i pri konačnom priključivanju postrojenja na elektroenergetski sustav i njihovom puštanju u pogon.
Rješenje je u digitalizaciji
Dio tih problema svakako bi se mogao riješiti digitalizacijom cijelog procesa - i na strani investitora u projekte i vlasnika i održavatelja postrojenja, i na strani 'nadležnih tijela'. Upravo zato je 6. lipnja ove godine tvrtka IT Sistemi, članica ASEE Grupe održala kraći stručni skup pod nazivom 'FieldWork4RES - digitalna transformacija i OIE' s ciljem pružanja smjernica za uspješnu realizaciju i upravljanje projektima obnovljivih izvora energije, istaknuvši važnu ulogu regulatornih okvira i tehnologije u povećanju učinkovitosti. Na skupu je po prvi put predstavljeno holističko rješenje Fieldwork 4 RES tvrtke IT Sistemi, čiju je vrijednost prepoznala i Europska unija. Radi se o integriranom rješenju za upravljanje imovinom te projektiranje, planiranje i provedbu izgradnje postrojenja na obnovljive izvore energije.
Izazovi energetske tranzicije
Sam skup obuhvatio je dva okrugla stola. Tema prvoga od njih bili su izazovi energetske tranzicije u Hrvatskoj koji proizlaze upravo iz zakonodavnog okruženja obnovljivih izvora i o mogućim rješenjima za te probleme. Na drugom okruglom stolu razmatrana su pak mogućnosti primjene suvremenih informatičkih rješenja u samom ostvarivanju projekata kao što su hidroelektrane i vjetroelektrane.
U sklopu okrugog stola posvećenog zakonodavnom okruženju obnovljivih izvora zaključeno je kako bi digitalizacija cijelog procesa ishođenja dozvola i sve potrebne dokumentacije na strani 'nadležnih tijela' (ministarstava, agencija, lokalne samouprave i sl.) onemogućila česte slučajeve da se daje prednost jednom projektu na štetu drugoga. Naravno, kada bi i investitori u projekte koristili takva rješenja, i njima bi snalaženje sa svom potrebnom dokumentacijom u svim fazama projekta bilo mnogo jednostavnije. Kada je riječ o zakonodavnom okviru, unatoč činjenici da se jedan dio problema nedostajućih podzakonskih propisa konačno počeo raspetljavati, mora se primijetiti da se kod bilo kakvih promjena u tom okviru nerijetko radi "jedan korak naprijed i dva natrag". Istodobno, očito je i da cijela hrvatska energetika pati od 'hypeova', tj. od toga da se o jednoj temi (npr. jedne godine to može biti vodik, a druge pučinske vjetroelektrane) nerijetko samo priča, ali se zapravo puno toga ne radi na ostvarivanju tih projekata, dok se istodobno ključni i suštinski problemi ne rješavaju.
Kada se pak radi o primjeni digitalizacije pri ostvarivanju samih projekata, istaknuto je da se složeni energetski projekti kao što su hidroelektrane bez suvremenih rješenja ne mogu ni zamisliti. S druge strane, sunčane elektrane i vjetroelektrane mnogo su jednostavnije za izvođenje, ali i tu bi primjena digitalizacije značajno ubrzala ostvarivanje, osobito kada je riječ o upravljanju svom potrebnom dokumentacijom. No, kao osnovni problem pri primjeni suvremenih rješenja kao što je, npr. BIM, u ostvarivanju građevinskih i energetskih projekata istaknut je nedostatak odgovarajućih stručnjaka, ali i njihova velika fluktuacija, tj. činjenica da se na mlađe stručnjake koji su zapravo najviše upoznati s takvim rješenjima nerijetko ne može dugoročno računati.
